Hrvatska je zemlja s gotovo upola manjim BDP-om po stanovniku od onoga u Europskoj uniji, očekivani životni vijek nam je oko tri godine kraći nego u EU, za trećinu je manje visokoobrazovanih osoba, a zaposlenih u poljoprivredi je dvostruko više nego u Europi, kao i nezaposlenih mladih.

Malo se djece rađa izvan braka, a mortalitet novorođenčadi osjetno je veći nego u EU. Podaci su to koje Eurostat navodi u upravo objavljenom profilu Hrvatske dajući svojim izborom statističkih pokazatelja ne baš laskavu sliku 28. članice EU. Naš je BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, na samo 61% prosjeka EU, po čemu ćemo biti najslabiji u EU, izuzev Rumunjske i Bugarske. Sve ostale zemlje članice iz prethodnoga vala proširenja su nas pretekle, uključujući i Letoniju, koja je još 2011. bila slabija od nas. Posljedica je to dijelom i gospodarskoga pada koji je lani u Hrvatskoj iznosio dva posto, u usporedbi sa 0,3 posto u EU. Koju će važnost hrvatsko gospodarstvo imati u EU, dovoljno govori podatak da će naš bruto domaći proizvod iznositi tek 0,34 posto BDP-a Unije. No, usmjerenost hrvatskoga gospodarstva na zajedničko tržište već je u skladu s onim zemalja članica.

Na zemlje EU lani se odnosilo 58,5 posto hrvatskog izvoza, u usporedbi s prosječnih 62,9% za izvoz zemalja članica na zajedničko tržište.O strukturi hvatskog gospodarstva, međutim, dovoljno govori sektorska podjela zaposlenosti: u poljoprivredi je zaposleno čak 10,9% ukupna broja zaposlenih, u usporedbi sa samo pet posto u EU. Na industriju u Hrvatskoj odnosi se 27,7 posto radnih mjesta, dok je u EU to sada 24,5 posto, a kad mi pristupimo, taj udio bit će 24,6 posto. U uslužnom je sektoru, pak, u Hrvatskoj zaposleno 61,4 posto svih zaposlenih, a u EU čak 70,5 posto (od ponedjeljka ćemo taj udjel spustiti na 70,4%). Po stopi zaposlenosti na samom smo dnu, a u posljednjem kvartalu 2012. manje od polovice radno sposobnih doista je i radilo. Stopa zaposlenosti spustila se na 48,7 posto, u usporedbi sa 64,2 posto u EU. I tu ćemo pogoršati europski prosjek nakon pristpanja Uniji, na 64,1 posto. Zanimljivo je, doduše, da radimo više nego EU: broj radnih sati tjedno za stalno zaposlene u EU je u posljednjem tromjesečju prošle godine iznosio 40,4 sata, dok je u Hrvatskoj to bilo 40,9 sati.

Usto, u Hrvatskoj je manji udio povremeno zaposlenih: samo 5,8% ukupna broja zaposlenih, u usporedbi sa 19,3% u EU. Stopa nezaposlenosti je pak za oko trećinu veća od prosjeka u EU: u Hrvatskoj je stopa anketne nezaposlenosti u travnju iznosila 18,1 posto, u usporedbi sa 11 posto u EU sada, odnosno 11,1 posto nakon našeg ulaska. Nezaposlenost mlađih od 25 je poražavajućih 51,8 posto, što će taj pokazatelj za razinu EU povećati sa 23,5 na 23,7 posto.Eurostat navodi i kako u Hrvatskoj samo 18,6 posto osoba između 25 i 64 godine ima visoko obrazovanje (27,7% u EU). Ulaganje u istraživanje i razvoj iznosi 0,75 posto BDP-a, dok je na razini EU 2,03 posto.

Udio kućanstava s pristupom internetu je 66 posto,  a u EU 76 posto. U Hrvatskoj se živi kraće: očekivana životna dob za žene je 80,4 godina, a za muškarce 73,9, u usporedbi sa 83,2 odnosno 77,4 u EU. Smrtnost novorođenčadi je 4,7 promila, u usporedbi sa 3,9 promila u EU. Zanimljiv je podatak da se manje ženimo (4,4 prema 4,6 vjenčanja na 1000 stanovnika) i manje rastajemo (1,3 prema 1,9 rastava na 1000 stanovnika), a broj djece rođene izvan braka vrlo je nizak: samo 14 posto živorođenih u usporedbi sa 39,5 posto u EU.