Zagrepčani će vrećice za miješani komunalni otpad, kako sada stvari stoje, moći kupiti jedino u Konzumu, Sparu i Tisku.

To je naime, rezultat javnog poziva za iskazivanje interesa za skladištenje, distribuciju i prodaju standardiziranih vrećica za miješani komunalni otpad, a koji je zagrebačka Čistoća objavila 6. lipnja i koji je bio otvoren niti deset dana, do 15 lipnja.

Zanimljivo, isti je javni poziv ponovno objavljen, i to na dan kada je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio odgodu primjene novog modela naplate i prikupljanja odvoza otpada do početka listopada. Novi je poziv otvoren do 1. srpnja.

Za prvi paket 0,63 kune
Iako su se na javni poziv za prodaju gradskih vrećica za smeće javila tek tri trgovca, iz Grada i Holdinga poručuju da su interesom zadovoljni jer se radi o vodećim trgovačkim lancima u zemlji i minimalnoj marži.

Javni su poziv pak odlučili ponoviti, kratko odgovaraju, jer žele pozvati i druge trgovačke lance da im se pridruže. Hoće li se drugi trgovci pridružiti Fortenovinom Konzumu i Tisku, te austrijskom Sparu, ostaje upitno budući da visina marže sigurno nije privlačna.

Prema javnom pozivu Zagrebačkog holdinga, odnosno Čistoće, marža iznosi 3,70 posto. Trgovci će prodavati pakete vrećica, a Zagrepčani će najmanji paket, onaj od deset komada vrećica od 10 litara plaćati 20 kuna.

Javni poziv trajao je samo 10 dana/M. Lukunić/PIXSELL

Drugi paket, onaj od 10 komada od 20 litara, 40 kuna, a treći, 10 komada od 40 litara, 80 kuna. Trgovci će na vrećicama pak ostvarivati maržu od 0,63 kune za prvi paket, 1,26 kuna za drugi te 2,53 za treći.

Martin Evačić, direktor NTL-a i predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, za poziv Čistoće nije niti znao. “Pa gdje su oni to objavili”, pita se te dodaje da se za maržu od 3,7 posto, ne bi javio niti da je znao za javni poziv.

Situacija je još bizarnija kada Evačić otkriva da su predstavnici Čistoće bili u NTL-u prije otprilike dva mjeseca. Razgovarali su, kaže, o mogućnostima prodaje istih. “Rekli su da će predložiti marže. Očekivali smo da će se povratno javiti”, kaže Evačić.

“Prosječna marža mora biti barem 25 posto da bi trgovina mogla opstati. Morate znati da mi iz toga financiramo plaće radnika, prostor, energiju, logistiku”, objašnjava direktor NTL-a, trgovačkog lanca koji u Zagrebu i okolici broji oko 40-ak trgovina.

Iz Kauflanda na upit jesu li se javili na poziv Čistoće i kako komentiraju uvjete odgovaraju da nemaju sve potrebne informacije te da ne mogu komentirati.

Zanimalo nas je i što misle u Lidlu, no nisu odgovorili. No mnogo toga ima za reći Mladen Kramar, predsjednik Udruge malih trgovaca Zagreb i vlasnik pet trgovina Jagoda u glavnom gradu i Sesvetama.

“Ta je naknada sramotna. Nisam ja socijalna ustanova, već privatni poduzetnik. Iz svog poslovanja moram platiti radnike, prostor… a oni nude 63 lipe po paketu”, govori Kramar kojeg ljuti i jednostrana odluka grada o visini marže.

“Kako su izračunali visinu marže po kojoj ću ja raditi? Koji su bili njihovi kriteriji”, pita se. Naime, kako stoji u prvom i ponovljenom javnom pozivu Čistoće, naknada od 3,7 posto je fiksna i ne može se mijenjati.

Kao u monopolu…
Inače, objašnjava nam Kramar, uobičajena marža na vrećice za smeće u njegovim je trgovinama između 18 i 22 posto. “Veliki si to mogu priuštiti. Za njih je to više marketinški i PR potez. Mi mali, s druge strane, bez održive naknade ne možemo poslovati”, kaže Kramar.

No nisu predstavnici Grada ni prvi ni jedini koji uvjetuju trgovcima marže. To je praksa, otkrivaju, koju su im nametnuli određeni proizvođači cigareta i telekomunikacijski operateri pri prodaji bonova.

“Tamo gdje je monopol ili gotovo monopol trgovci ne određuju maržu”, ističe Evačić. Zagreb s vrećicama slijedi takvu praksu koja mnogim trgovcima ne ide na ruku, a na koju ipak, zbog konkurencije, moraju pristajati.

Koliko će još trgovaca pristati na ove uvjete, otkrit će drugi javni poziv. Standardizirane vrećice, inače, Zagrepčanima će biti itekako važne jer će o istima ovisiti koliko će u konačnici plaćati odvoz otpada.