2019. je Hrvatsku posjetilo pet puta više turista nego što ima stanovnika. Hrvatski turizam je tada vapio za sezonskim radnicima iz inozemstva. Nakon prošlog “nenormalnog” ljeta, Hrvatska opet treba “sezonce” iz Srbije.
Beograđanin Aleksandar Simić je profesionalni kuhar i već dva desetljeća radi po čitavom svijetu. Ovo radno ljeto je odlučio provesti u Promajni kod Makarske. I za sada mu se čini da je to bila odlična odluka.
„Poslodavac je odličan i za sada nemam niti jednu zamjerku. Sve što smo se dogovorili je ispoštovao“, priča za Deutsche Welle Aleksandar dok se po predivnom sunčanom danu lagano šetamo obalom. „Kuhinja je suvremena i ekipa s kojom radim je dobra i kvalitetna. Većina ih je iz Beograda”.
Beograđanin Aleksandar Simić je profesionalni kuhar i već dva desetljeća radi po čitavom svijetu. Ovo radno ljeto je odlučio provesti u Promajni kod Makarske. I za sada mu se čini da je to bila odlična odluka.
„Poslodavac je odličan i za sada nemam niti jednu zamjerku. Sve što smo se dogovorili je ispoštovao“, priča za Deutsche Welle Aleksandar dok se po predivnom sunčanom danu lagano šetamo obalom. „Kuhinja je suvremena i ekipa s kojom radim je dobra i kvalitetna. Većina ih je iz Beograda”.
Aleksandar i ekipa pritom nisu ni prvi, a sigurno ni zadnji srpski “sezonci” na hrvatskoj obali. U lipnju 2019., kada je svijet još bio “normalan”, a pandemija nigdje na vidiku su se u hrvatskim medijima mogli čitati bombastični naslovi tipa: „Srpski sezonci ´okupirali´ Hrvatsku!” U zadnjoj „normalnoj” godini prije pandemije je hrvatskom gospodarstvu bilo potrebno preko 30 tisuća sezonaca. Dobro je krenulo i u 2020.: u prva dva mjeseca je Hrvatska tražila gotovo 11 tisuća sezonskih radnika. No onda je i Hrvatsku pandemija zaključala i shodno tome znatno smanjila radne migracije.
Poslodavci se okreću prema istočnoj Europi
Svi se nadaju da će ovo ljeto biti opet koliko-toliko “normalno”. To se vidi i po oglasima na internetu: opet se traže kuhari, konobari i hotelsko osoblje za sezonski rad.
Hrvoje Tomas, voditelj restorana u kojem radi Aleksandar, kaže da se čitava Europska unija suočava s deficitom radne snage i da se zbog toga poslodavci sve više okreću prema istočnoj Europi. „I mi smo uzeli taj primjer i uzimamo ljude koji znaju raditi posao, a nisu još uvijek otišli na zapadno tržište”, priča Hrvoje.
U potrazi za boljim uvjetima života i rada na zapadno tržište je iz Hrvatske je u zadnjih godina prije izbijanja pandemije odlazilo oko 40.000 ljudi godišnje – uglavnom u Njemačku. Prema podacima studije koju je objavila Hrvatska narodna banka Hrvatsku je u periodu između 2013. – 2016. napustilo oko 230.000 ljudi. Sve to je, bez sumnje, i jedan od razloga što u Hrvatsku dolazi raditi veliki broj sezonaca iz BiH, Srbije, Albanije i s Kosova.
Srbi – bolji od Bugara i Rumunja
Iako su se za posao, kako nam pričaju u Promajni, javljali i radnici iz Rumunjske i Bugarske, u Aleksandrovom restoranu su se odlučili za ekipu iz Srbije. „Poznaju kuhinju, a i lakše je komunicirati s njima što se tiče poslovanja nego s drugim državljanima s istočnog tržišta EU-a”, objašnjava voditelj restorana Hrvoje Tomas.
Aleksandar je u svakom slučaju zadovoljan. Kaže da su ga na hrvatskoj obali dobro primili i sretan je što ponovno može raditi posao koji voli. Prošla godina mu je, priča nam, bila najgora u karijeri.
„Koronavirus je napravio baš veliki problem što se ugostiteljstva tiče. Vidjet ćemo što će biti ove godine. Konačno je sve otvoreno, pa ćemo vidjeti”, kaže Aleksandar. U restoranu u Promajni su, u svakom slučaju, spremni za sezonu i nadaju se da će turisti ovoga ljeta ponovno “navaliti” u Hrvatsku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu