Iako je u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. 'zeleno' uvršteno među deset razvojnih načela hrvatskog turizma, ekoturizam je u Hrvatskoj još uvijek slabo razvijen. Prema procjenama stručnjaka, danas oko tri posto turističkih putovanja u svijetu potpada pod ekoturizam, a ta grana potaknuta sve većom ekološkom sviješću građana raste između deset i dvadeset posto godišnje, što dovoljno govori o njezinom potencijalu.

Jedna od usluga koju 'zeleni' turisti sve više traže je i vožnja električnim automobilom, pa u mnogim zemljama već postoje posebno osmišljene ture i programi za tu vrstu vozila. Kako Hrvatska stoji po tom pitanju, koje su tu njezine prednosti i nedostaci, pitali smo Marijana Babića, direktora Avant cara, tvrtke koja nudi najam električnih automobila, među kojima i najpoznatijeg električnog vozila – Tesle modela S.

Možete li nam reći kakva je trenutna potražnja za najmom električnih automobila te koliko su turisti zainteresirani za njih?
Ove godine bilježimo znatno više upita za najmom električnih vozila nego je to bio slučaj protekle godine i to iz više razloga. U Europi, konkretno Norveškoj, u 2015. godini svako četvrto novo vozilo bilo je ono s električnim pogonom. Posebno bi istakao primjer Nizozemske koja ima plan da od 2025. zabrani prodaju benzinskih i dizelskih vozila. Općenito, sve više Europljana je zainteresirano za nabavku električnog vozila. Mi smo jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je ponudila najam elektičnih vozilima na svim svojim svjetskim kanalima prodaje. Klijenti nam se javljaju s raznim upitima, a najčešći pitaju gdje mogu puniti vozilo. Za sada električno vozilo sugeriramo samo klijentima koji se zadržavaju na području gradova gdje su naše lokacije, jer je 'road-trip' kroz Hrvatsku još uvijek vrlo težak.

Prošle i ove godine, svako malo se u medijima pojavljuju vijesti o novootvorenim punionicama za električne automobile. Koliko ih trenutno ima u Hrvatskoj i kako to da ne osiguravaju bezbrižnu vožnju hrvatskim cestama?
Upravo je protekli tjedan otvorena 100-ta punionica u Hrvatskoj. Nažalost od tih 100 samo su tri 'brze' punionice i sve su u Zagrebu. Kada se prisjetimo da je prošle godine u ovo doba bilo svega 30-ak punionica, tada trebamo biti zadovoljni s odrađenim. No uzmemo li u obzir situaciju u svijetu ili u najbližem susjedstvu, tada smo sigurni da sve što se radi nije dovoljno. Svijet ide brzo naprijed i ukoliko želimo do 2020. imati 2000 punionica tada je jasno da bi morali dnevno u prosjeku otvarati 1,3 punionice. Danas je u Zagrebu, za razliku od godinu dana ranije, vozaču koji prelazi do 150 kilometara dnevno, apsolutno osigurano punjenje i nesmetano kretanje. Problem je na autocestama gdje bi trebalo na svakih 30 do 50 kilometra postaviti još tri do pet mjesta za punjenje kako bi vlasnici, ali i turisti, mogli nesmetano putovati na jug, odnosno istok zemlje. Za sada u ovoj konstalaciji punionica jedino vlasnik Tesla modela S zapravo može bez problema putovati na jug zemlje. Istina je da postoje punionice u Karlovcu, Rijeci, te nacionalim parkovima (Starigrad-Paklenica), ali vlasnik električnog vozila s dometom od 150 do 190 kilometara mora češće stajati radi punjenja, a kako se ne radi o brzim punionicama, ta stajanja bi bila izuzetno duga.  

Mnogi turistički subjekti u svijetu svoje su usluge povezale s električnim automobilima. Postoji li takva praksa kod nas?
Svjedoci smo mnogih pokušaja; veliki hoteli ili centri koji imaju dostatne količine struje već su krenuli s ugradnjom punjača za vozila dok je najveći problem zapravo u malim hotelima, restoranima ili apartmanskim objektima jer oni kod želje za ugradnjom punionica, koja nije hardverski velika investicija, zapravo staju već kod problema s dovoljno struje. Dakle, ukoliko neki subjekt ima potrebu za punjačem prvo mora platiti povećanje struje što je za punjač od 22 kW oko 25.000 kuna pa kao i većina stvari u Hrvatskoj ispada da je 'pita skuplja od tepsije'. Zapravo bilo bi logično da ako želite trošiti i plaćati struju, operater omogući energije onoliko koliko trebate. 

Najpoznatiji brend električnih automobila na svijetu nosi ime hrvatskog znanstvenika i izumitelja Nikole Tesle, čiji se memorijalni centar nalazi u njegovom rodnom mjestu Smiljani. Da li je ikada poduzeta neka inicijativa da se Centar poveže s Tesla automobilma?
Da, bilo je neke inicijative prema Teslamotorsu, ali za sada bez efekta. Smiješno mi je da me to pitate jer je u konkretnom slučaju paradoks da u Memorijalnom centru 'Nikola Tesla' u Smiljanu nemoguće napuniti vozilo nakon radnog vremena, koje je od 1. studenog do 21. ožujka do 15 sati, dok ponedjeljkom Centar uopće ne radi. Uvijek sam za to da prije bilo kakve incijative posložimo ono što imamo tako da bude u funckciji korisnika. Pa zamislite kako bi npr. reagirao Elon Musk da mu kažete da punjač radi do 15 sati. Dakle, mi se ovdje još bavimo time je li Uber zakonit ili je li vozilo na struju budućnost ili nije! Evo pozivam sve odgovorne da mi se jave ako im je potreban savjet oko organiziranja načina punjenja vozila nakon radnog vremena, a nakon toga možemo i zajedno pokrenuti inicijativu za povezivanje Tesle sa Smiljanom, vrlo rado ću pomoći.

Što bi se konkretno moglo napraviti da se Hrvatska bolje nametne kao ekodestinacija, posebno u pogledu električnih automobila? 
Zapravo nije potrebno puno. Kao prvo i osnovno treba promijeniti sustav poticaja za kupnju električnog vozila. Postojeći je kompliciran i nepovoljan za kupca jer se poticaj dobiva tek nakon plaćanja vozila. Naravno kupac je prije morao dobiti ugovor od Fonda te registrirati vozilo. Stvarno bi bilo puno jednostavnije kad bi recimo svako električno vozilo bilo neoporezivo, da se punionicama omogući dovoljno električne energije bez dodatnih troškova osim troškova potrošnje, da se u svim gradovima omogući besplatno parkiranje električnih vozila (kao npr. u Velikoj Gorici), snizi cijena cestarina te propiše svim benzinskim postajama, javnim parkiralištima i garažama obvezu da u sljedećih tri godine ugrade po minimalno jednu brzu punionicu te ih se oslobodi troškova koji su vezani za direktnu investiciju. Osobno velik potencijal vidim u našoj Magistrali, odnosno D8 koja bi se uz pomoć električnih vozila revitalizirala. Treba stvoriti uvjete i potaknuti gospodarstvenike na tom području da naprave punionice. Od Istre do Dubrovnika zasigurno bi imali najdužu ekorutu u Europi, možda i svijetu, Ako ne najdužu, onda zasigurno najljepšu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”