Zadnji lipanjski tjedan od iznimne je važnosti za riječku luku. Naime, ovih se dana u Rijeci dogodilo ono što se čekalo više od dva desetljeća.

Ro-ro brod Ulusoy 5, dug 163,8 metara, širok 23,5 metara koji plovi pod turskom zastavom, na De Franceschijevu gatu, neposredno uz zgradu Lučke uprave i Luke Rijeka, iskrcao je nešto više od 400 vozila, proizvođača Fiat, Peugeot i Citroen, namijenjenih hrvatskom i regionalnim tržištima.

Značajan posao

Brod koji je doplovio iz talijanske luke Gioia Tauro je bez poteškoća privezan uz gat, za ovu prigodu oslobođen svih drugih tereta, kako bi se dobio potreban prostor za iskrcaj i parkiranje vozila, koja će se iz luke prema krajnjim odredištima otpremati kamionima. Iako je riječ o relativno malom broju vozila, posebno u usporedbi s Lukom Koper, gdje je samo u prvom tromjesečju ove godine prekrcano više od 200 tisuća vozila, radi se o novoj vrsti tereta u riječkoj luci. Menadžment riječke luke pregovara sa Stellantisom o nastavku suradnje pa bi od jeseni automobili u riječkoj luci kao teret mogli biti relativno česta pojava.

Ovi automobili bit će otpremljeni kamionima, no ubuduće ih iz riječke luke planiraju otpremati i željeznicom. Podatak o prekrcaju automobila tim je značajniji zna li se kako je u prvom tromjesečju ove godine generalni teret pao, što je utjecalo i na smanjenje prihoda od prodaje riječke luke za osam posto. EBITDA marža ostvarena u prvom kvartalu 2025. godine iznosi 12,60 posto i manja je za 17 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Sve je to iznimno značajno ima li se na umu snažan multiplikativni učinak riječke luke na gospodarstvo, posebno u segmentu zaposlenosti. U 2023. godini lučka djelatnost generirala je na nacionalnoj razini ukupno 5635 radnih mjesta; od toga je 2550 radnih mjesta bilo izravno povezano s njom, 1413 s posrednim djelatnostima, a 1672 radnih mjesta stvoreno je inducirano, učinkom osobne potrošnje i drugih sekundarnih utjecaja.

Osnovni scenarij razvoja riječke luke koji je skupina stručnjaka izradila za HGK predviđa umjeren, ali stalan rast lučkog prometa i realizaciju već planiranih infrastrukturnih ulaganja. Luka u ovom scenariju do 2040. postupno povećava kapacitete i promet te učvršćuje svoju poziciju u međunarodnoj trgovini. Ekonomski učinci su značajni – nacionalna razina bilježi snažan rast outputa, bruto dodane vrijednosti i zaposlenosti.

Ukupna realna vrijednost proizvodnje povezana s radom luke porasla bi s oko 0,67 milijardi eura u 2025. na približno 2,44 milijarde eura u 2040., dok bi bruto dodana vrijednost dosegla oko 940 milijuna eura godišnje. Očekuje se generiranje oko 2500 novih radnih mjesta do 2040., što je rast veći od 40 posto.

Pogled prema Indiji

O riječkoj luci razgovaralo se i tijekom nedavnog posjeta indijskog premijera Modija Hrvatskoj.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

I taj je posjet potvrdio da se na Hrvatsku u svijetu gleda kao na geopolitički strateški važnu zemlju i poziciju za najkraći pristup europskom tržištu, naročito preko riječke luke. Kad bi se realizirao samo dio tog potencijala, riječka luka sasvim sigurno osigurala bi temelje za dugoročan rast.