Kod domaćeg poslovnog sektora već neko vrijeme razvidan je blagi oporavak kreditne potražnje i rasta kredita, a podaci središnje banke govore da to vrijedi i za prve mjesece ove godine. Istodobno, u korporativnom sektoru je i trajniji i izraženiji trend pada udjela takozvanih loših kredita, raspoređenih u rizične skupine B i C. U prvom kvartalu ove godine njihov se udio nakon dugo vremena ponovno spustio ispod 20 posto (na 19,5%), gdje je posljednji put bio još krajem 2010. 

S godinama produljene recesije udjel loših kredita vrhunac je dosegnuo 2015. kad je u prosjeku čak 35,5% ukupnih kredita tvrtkama bilo klasificirano u NPL-e, s tim da su "šampioni" bili oni građevinskom sektoru, gdje su dvije od tri kune kredita ispale neprihodujuće.  Tada se već bio zahuktao proces čišćenja bilanci banaka kroz otpise i prodaje teško naplativih potraživanja za to specijaliziranim kompanijama. A upravo prodaje potraživanja najviše su pridonijele i smanjenju udjela loših kredita, kako u kreditnom portfelju poduzeća tako i stanovništva. 

Predah ili smiraj prodaja?
U poslovnom sektoru oni su svedeni ispod petine, dok su se u ukupnim kreditima stanovništvu nakon 2015. i rekordnih 12 posto NPL-ovi spustili ispod deset posto već sredinom 2017., a otada su otklizali na današnjih 6,3 posto, što je također najniža razina u gotovo devet godina. Blago smanjenje udjela teško naplativih kredita i kod građana i kod poduzeća podaci HNB-a sugeriraju i u prvom kvartalu ove godine (ukupno su pali sa 9,8 na 9,5%), ali zamjetno je da su prodaje potraživanja ove godine jedva vrijedne spomena.

U prva tri mjeseca prodano je manje od 80 milijuna kuna tzv. bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja (s obračunatim kamatama), i to za oko 28,5 milijuna. Primjerice, lani su se banke kroz prodaje riješile potraživanja u (bruto) iznosu 5,4 milijarde kuna, u 2017. čak 8,34 milijarde, godinu prije šest milijardi. Unatrag sedam godina (od 2012.) čak 32 milijarde kuna kredita po kojima su u knjigama provedeni znatni otpisi odnosno umanjenja vrijednosti, prepušteno je drugim igračima. Podaci o tim prodajama tek od 2015. uključuju i kupoprodajne cijene, a u tom razdoblju za portfelj od 22,5 mlrd. kuna banke su utržile nešto više od 7 milijardi kuna.

Preslagivanja portfelja
Ta su se čišćenja bilanci najviše odrazila na stanja kredita recesijom najviše pogođenih djelatnosti. Tako je kreditni portfelj u građevinarstvu sa 16,7 mlrd. kuna 2011. godine pao na današnjih 6,7 milijardi. Krediti sektoru trgovine u tih su osam godina sa 22,5 milijarde svedeni na 16 milijardi kuna, a u prerađivačkoj industriji s 30 na nešto više od 18 milijardi. Istodobno, kreditni portfelj u turističko-ugostiteljskom sektoru, u kojemu je udio NPL-ova bio, a i danas je ispodprosječan (8,7%), u tih je osam godina sa 6,7 milijardi došao na 11,3 milijarde.

Poduzeća iz te godinama rastuće branše već neko vrijeme se zapravo ističu i rastom kreditiranja. Iako je kreditna aktivnost banaka znatno više bila usmjerena prema kućanstvima, u znatno manjoj mjeri ukupnom su rastu  pridonijeli i krediti sektoru poduzeća, a prednjačila su turistička, apostrofirali su nedavno analitičari HNB-a u osvrtu na lanjski kreditni rast. Za razliku od ukupnog korporativnog sektora, u kojemu je razduživanje prema inozemstvu (naročito javnih poduzeća) lani poništilo blagi rast domaćeg zaduživanja privatnih tvrtki, turističke su povećale i ukupan dug.

Privatna poduzeća također su smanjila kreditne obveze, iako znatno blaže u odnosu na javna. Dok su najviše smanjene u trgovini te djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza (uglavnom po inokreditima), u hotelijerskim tvrtkama kreditiranje je poraslo za oko 15% iz vanjskih i oko 7% iz domaćih izvora.

I kreditni rast s pečatom jamstava
Zaduženost sektora poduzeća sa 94,6 na 90,8% BDP-a  Uslijed rasta zarada i nastavka pada troškova financiranja sektor poduzeća u 2018. je smanjio ranjivost, a pod utjecajem rasta gospodarske aktivnosti i u manjoj mjeri aprecijacije tečaja kune razina zaduženosti smanjena mu je sa 94,6 na 90,8% BDP-a. Doprinos transakcija, tj. razlike između novoodobrenih kredita i otplata postojećih dugova bio je neutralan, budući da su aktiviranja jamstava Uljanik grupi istodobno ublažila učinak primjetnog povećanja duga ostalih poduzeća prema domaćim bankama.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost