Treću fazu privatizacije grupe T-HT više ne koči samo Deutsche Telekom, već i lokalne samouprave. Inicijativa 22 lokalne samouprave za pravo na DTK, predvođena Tatjanom Holjevac, tvrdi da je daljnja privatizacija bivšeg TK monopolista rasprodaja “hrvatskog srebra” i obično predizborno dodvoravanje umirovljenicima. Reakcija je to na niz jednostranih poteza Vlade koja ih je isključila iz rješavanja pitanja vlasništva nad DTK. Budući da su predstavnici lokalnih samouprava na svom jučerašnjem sastanku spremno govorili o potencijalnoj vrijednosti dionica T-HT-a na IPO-u, očito je riječ samo o zauzimanju pregovaračke pozicije. No lokalne samouprave odlučile su upotrijebiti sve raspoložive pravne mehanizme kako bi Vladu uvjerile da se pitanje vlasništva nad DTK ne može rješavati mimo Sabora. Prvi korak je usporavanje priprema za T-HT-ov IPO. Holjevac je istaknula da je Vlada po pitanju DTK u sukobu s pravnom državom.

‘Gube sporove’
“Sudska praksa nam pokazuje da sudovi u RH ne priznaju T-HT-u vlasništvo nad DTK. Ako Vlada svojim izjavama daje do znanja da T-HT-u priznaje vlasništvo nad DTK, poput Polančecove izjave da to pitanje ne bi trebalo utjecati na bilancu T-HT-a iako T-HT tvrdi da je DTK u njegovoj bilanci, onda Vlada svoje ponašanje mora uskladiti s odlukama sudova. U RH sudovi predstavljaju temelj pravne države, a T-HT na sudovima gubi sporove vezane za DTK”, izjavila je Holjevac. Kao alternativu prodaji 20 posto dionica grupe T-HT Holjevac predlaže Vladi da ratu duga umirovljenicima sanira iz dividende. Naime, T-HT još nije isplatio većinu neto dobiti ostvarene 2005. i 2006. godine od čega Vladi pripada 1,34 milijarde kuna, odnosno točno koliko joj treba da sredinom lipnja vrati ratu duga umirovljenicima. Holjevac kaže da ne treba prodati udio u toj tvrtki, tim više što će ona “u iduće dvije godine ostvariti veću dobit nego što će ju Vlada ostvariti jednokratnom prodajom dionica”. Osim toga, inicijativa lokalnih samouprava za pravo na DTK smatra da bi brzinski IPO T-HT-a mogao imati dalekosežne posljedice na sve buduće privatizacije, posebno one u energetici. Marijan Bakulić, pročelnik odjela za komunalni sustav u Varaždinu istaknuo je da TK kabeli više ne prolaze samo kroz DTK, već i kroz druge sustave poput fekalne kanalizacije ili cijevi HEP-a. “Važno je kako će se riješiti pitanje vlasništva DTK zbog posljedica na daljnje privatizacije. Primjerice, HEP ima dalekovode, što je također jedan sustav za distribuciju koji se ne smije privatizirati. DTK ne smije biti u vlasništvu nijedne tvrtke jer kao što se u banci ne može založiti Trg bana Josipa Jelačića, tako se ne bi smjelo moći založiti DTK”, kaže Bakulić.

Javna rasprava
Holjevac najavljuje još nekoliko poteza inicijative lokalnih samouprava. Uključit će se u javnu raspravu o novom zakona o TK koji je pokrenula Vlada. Nadalje, planiraju bolje koordinirati informacije o ugovorima što ih potpisuju s T-HT-om. Marijan Gržan, novi direktor Digitalnog grada istaknuo je da se nijednoj tvrtki ne smije dati pravo služnosti na DTK. “Određeni gradovi potpisali su ugovor s T-HT-om dajući toj tvrtki pravo služnosti na DTK. To je kao da ste T-HT-u dali vlasništvo nad DTK, i to treba izbjegavati. Telekomima treba davati pravo služnosti, ali ne na DTK, već na kabele. Digitalni grad će potpisivati isključivo ugovore o služnosti na kabele i tako svim operatorima omogućiti da koriste DTK”, zaključio je Gržan.

T-HT uplatio 20.000 kuna Digitalnom gradu

T-HT je Digitalnom gradu uplatio prvu naknadu za korištenje DTK, i to 20.000 kuna za korištenje nove gradske DTK. “Ova mala uplata velik je korak naprijed u rješavanju pitanja DTK. Mi smatramo da je sav DTK naš, a T-HT nam ne osporava 30 posto. Sada idemo utvrditi lokacije neospornog dijela, a onaj sporni rješavat će naš stručni tim koji bi Vladi trebao pomoći u pregovorima s DT-om”, kaže Gržan.