Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Ljubičić: Nakon pokrivanja duga HZZO-a konsolidirat ćemo bolnice

Autor: Marija Crnjak
13. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —

U bolnicama je 31. svibnja 2006. bilo dospjelih a nepodmirenih obveza 1,63 milijarde kuna, a ove godine 1,62 milijarde, ističe ministar

Sanacijom dugova zdravstva iz rebalansa državnog proračuna konačno je omogućeno poštivanje ugovornog odnosa. Lijekovi će se plaćati u roku od 120 dana, a ulaz sredstava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bit će jednak izlazu, tvrdi ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Ministar dr. Ljubičić jamči da se zdravstvu neće ponoviti dužnička kriza, te kao idući korak najavljuje potpunu financijsku konsolidaciju bolnica.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako to mislite ostvariti kad je poznato da je nesrazmjer između prihoda i rashoda najveći financijski problem zdravstva?
To je itekako moguće kad pogledamo pokazatelje o potrošnji za lijekove koji su najveća stavka u HZZO-u. Mjesečni prosjek potrošnje za lijekove u prvih pet mjeseci 2006. godine bio je 260 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove godine 237 milijuna, što je oko 8,5 posto manje. Snižavanjem cijena lijekova i do 40 posto prvi puta smo se uspjeli uklopiti u financijske okvire, a da istodobno na listi imamo najsuvremenije lijekove poput bilo koje visoko razvijene zemlje. Idući korak je konsolidacija bolničkog sustava. Podaci pokazuju da i u bolničkom sustavu financije držimo pod kontrolom – s 31. svibnjem prošle godine bilo je 1,63 milijarde dospjelih, a nepodmirenih obveza, a na isti datum ove godine 1,62 milijarde kuna. Iznos je fluktuirao kroz godinu, no kvantum dospjelih, a nepodmirenih obveza

Sanacijom dugova zdravstva iz rebalansa državnog proračuna konačno je omogućeno poštivanje ugovornog odnosa. Lijekovi će se plaćati u roku od 120 dana, a ulaz sredstava u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje bit će jednak izlazu, tvrdi ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Ministar dr. Ljubičić jamči da se zdravstvu neće ponoviti dužnička kriza, te kao idući korak najavljuje potpunu financijsku konsolidaciju bolnica.

Kako to mislite ostvariti kad je poznato da je nesrazmjer između prihoda i rashoda najveći financijski problem zdravstva?
To je itekako moguće kad pogledamo pokazatelje o potrošnji za lijekove koji su najveća stavka u HZZO-u. Mjesečni prosjek potrošnje za lijekove u prvih pet mjeseci 2006. godine bio je 260 milijuna kuna, a u istom razdoblju ove godine 237 milijuna, što je oko 8,5 posto manje. Snižavanjem cijena lijekova i do 40 posto prvi puta smo se uspjeli uklopiti u financijske okvire, a da istodobno na listi imamo najsuvremenije lijekove poput bilo koje visoko razvijene zemlje. Idući korak je konsolidacija bolničkog sustava. Podaci pokazuju da i u bolničkom sustavu financije držimo pod kontrolom – s 31. svibnjem prošle godine bilo je 1,63 milijarde dospjelih, a nepodmirenih obveza, a na isti datum ove godine 1,62 milijarde kuna. Iznos je fluktuirao kroz godinu, no kvantum dospjelih, a nepodmirenih obveza

Na koji način i u kojem roku možete konsolidirati bolnice?
Jedan od osnovnih mehanizama konsolidacije bolnica nedvojbeno je informatizacija. Osim toga, vrlo je važno plaćanja po dijagnostičko-terapijskim skupinama te uspostava sustava kvalitete na čemu intenzivno radimo i što postupno implementiramo u sustav. Iako informatizacija primarne zdravstvene zaštite još traje, planiramo odmah krenuti u informatizaciju bolnica budući da kao preduvjete sada imamo kvalitetan zajednički portal i umreženu primarnu zaštitu. Što se tiče rokova, pojednostavljeno uzevši, informatizacija bolnica ima dva dijela: računovodstveni i stručni. Računovodstveni dio vrlo brzo može biti umrežen preko portala tako da očekujem da bi to moglo biti u cijelosti gotovo do konca 2008. godine. Stručnom dijelu trebat će još najmanje godinu dana.

Optužuju vas da kasnite s donošenjem pravilnika, zbog čega su zakoni koje ste donijeli neprovedivi.
Oni koji to kažu nisu upućeni. Do 15. lipnja donijeli smo 12 zakona i 114 pravilnika i time smo ispunili 80 posto onoga što je trebalo napraviti, naravno, uz napomenu da zakoni i pravilnici nisu sami sebi svrha. Nastojimo da su odredbe životne i da su primjenjive u svakodnevnoj praksi. Upravo zato sve akte donosimo uz najveće moguće suglasje važući svaku odredbu ukoliko treba i tisuću puta. Sve što činimo mora biti usmjereno samo prema jednom cilju – boljitku zdravstvenog sustava. Za usporedbu, bivša Vlada je isto tako donijela paket zakona, no kad smo preuzeli ministarstvo bilo je odrađeno samo 40 posto podzakonskih akata. Točno je da ima još nekih stvari koje nismo proveli, no neke od njih su jako osjetljive i treba im više vremena jer uvijek inzistiramo na suglasju svih zainteresiranih strana. Primjeri su pravilnik o zakupu te o ustrojstvu kliničkih i općih bolnica koji su upravo u fazi donošenja.

Kasni provedba Zakona o osiguranju zaštite zdravlja na radu. Je li taj zakon uopće provediv uz tako mali broj liječnika medicine rada?
Naša mreža medicine rada je jako nagrižena jer je tim liječnicima zapravo onemogućeno da kvalitetno rade posao koji najbolje znaju, a to je medicina rada. Novi Zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu će u nekim segmentima profunkcionirati vrlo brzo. Primjerice, na obradi odštetnih zahtjeva oboljelih od profesionalnih bolesti vezanih uz izloženost azbestu. Sljedeći korak na kojem intenzivno radimo je uspostava mreže medicine rada što će biti gotovo do jeseni.

Gdje ćete naći specijaliste medicine rada?
Suradnju ćemo ponuditi specijalistima medicine rada – privatnicima koji bi dio svoje djelatnosti ugovarali s novim Zavodom, dio kao i do sada obavljali na tržištu. S početkom sljedeće godine Zavod će profunkcionirati kao zasebno tijelo, sa zasebnim proračunom, odnosno odvojit će se od HZZO-a. Velik dio specijalista rada je zainteresiran za ulazak u mrežu što je uostalom i njihova osnovna djelatnost. Naravno, kada se počelo govoriti o novostima bojali su se da će im se uzeti ovaj dio koji sada rade, dio koji je orijentiran na tržište. A to nećemo dozvoliti.

Hoće li Vlada povećati stopu doprinosa ili će stopa koju poslodavci već uplaćuju za zaštitu na radu uspjeti napuniti proračun Zavoda?
Stopa doprinosa ostaje ista kao do sada.

Liječnici traže da ih se izdvoji iz javnih službi kad su u pitanju plaće.
Premda liječnici s jedne strane to priželjkuju, mislim da u tom pitanju nema jedinstvenog stava sindikata.

Ako HDZ bude sastavljao novu Vladu, hoćete li biti ministar?
Mislim da je rano o tome govoriti, odluka će biti na predsjedniku stranke kao budućem mandataru Vlade.

Želite li i dalje biti ministar zdravstva?
Do danas je puno napravljeno, ali puno još ima za napraviti i zbog toga naprosto ne stignem razmišljati o tome.

Osniva se Agencija za kvalitetu u zdravstvu

Govori se da ste odustali od kategorizacije bolnica.
Oni koji tvrde da smo odustali žele da kategorizacija bude administrativni čin, da se potezom pera odredi kategorija bolnice. To se nikada nigdje na svijetu nije tako radilo, već se pušta bolnicama da pokažu koliko vrijede i što sve mogu. Ne znači da dobar dio naših bolnica neće biti visoko kategoriziran, no preduvjet je da uspostavimo sustav osnovne kvalitete čime ćemo standardizirati usluge u bolnicama. Ako potom zadamo još veće ciljeve, odnosno akreditacijske standarde, a ustanove ih u cijelosti ispune, onda kažemo da su se akreditirale za neku djelatnost. Oni koji imaju određeni standard i kvantum akreditacija imat će i veću kategoriju. To je progresivni način koji gura prema naprijed, u suprotnom se rade nepravde. Sustav praćenja, očuvanja i unapređenja kvalitete sadržan je u zakonu koji je upravo u saborskoj proceduri i njegovim donošenjem omogućit će se da prvi puta imamo obvezu pratiti određene standarde. Danas ne znamo, primjerice, koliko po nekom operativnom zahvatu ima infekcija, u koliko se slučajeva daje antibiotik, koliko traje oporavak… Sad će se takve informacije prikupljati u Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zadravstvu koja će o ispunjavanju zadanih standarda transparentno izvještavati i kontrolirati da standard bude ispunjen.

Autor: Marija Crnjak
13. srpanj 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

zna li netko kad ce ta obecana sredstva krenuti? zapravo me vise zanimaju veledrogerije je i s njima poslujem pa mi je njihov dug vec poprilican kamen oko vrata.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close