Ono po čemu će se zasigurno pamtiti 2007. godina u Europskoj uniji je potisivanje Lisabonskoga ugovora. Sporazum je to čijom bi ratifikacijom i primjenom trebala okončati dugogodišnja institucionalna kriza. Propasti prvog europskog ustava, koji je odbačen na referendumima u dvjema zemljama utemeljiteljicama Unije Francuskoj i Nizozemskoj, EU je upala u jednu od svojih najvećih kriza. Rad na ustavu započeo je još 2001. godine s namjerom da se postojeće institucije prilagode novoj stvarnosti, proširenoj Uniji. EU i danas s 27 članica funkcionira prema manje više istim pravilima kao i kada je brojala samo šest zemalja, a novi ustav to je trebao promjeniti. Tekst novog ugovora usuglašen je u drugoj polovici godine pod portugalskim predsjedništvom i potpisan 13. prosinca u Lisabonu. “S Lisabonskim ugovorom rađa se proširena Evropa sa 27 država članica, ujedinjena za slobode i demokraciju, a koja će biti bolje plasirana od bilo koje druge zemlje ili grupe zemalja, ne da nametne već da predloži globalna rješenja koja su hitno potrebna svijetu”, rekao je tom prilikom predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Novi ugovor, osim što uklanja institucionalne prepreke za proširenje i omogućava lakše funkcioniranje Unije, uvodi funkciju predsjednika Europskog vijeća s dvoipolgodišnjim mandatom te funkciju Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Europske komisije. Njime se uvodi i odlučivanje dvostrukom većinom te smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.

Drugi veliki događaj ove godine u Uniji zasigurno je širenje schengenskog prostora na devet novih zemalja članica. Potkraj godine, točnije 21. prosinca, schengenski prostor bez unutarnjih granica proširen je na devet novih zemalja članica Unije. Građani Češke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije mogu sada ulaziti u schengenski prostor bez putovnica. Schengenski prostor do tada je činilo 13 zemalja članica EU-a te Norveška i Island. Britanija i Irska jedine su od starih 15 zemalja članica koje nisu dio Schengena. Izvan Schengena još ostaje Cipar, koji je tražio godinu dana odgode te Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 1. siječnja ove godine. Novim proširenjem, schegenski prostor došao je na samu hrvatsku granicu. 2007. donijela je i liberalizaciju energetskog tržišta. Tako od srpnja ove godine, kućanstva u EU-u mogu birati između više dobavljača električne energije i plina. Liberalizacija energetskog tržišta prvo je uvedena za velike industrijske potrošače, zatim za mala poduzeća i na kraju za građane. Ulaskom novih dobavljača na tržište trebala bi se pojačati konkurencija i na taj način smanjiti cijene koje plaćaju potrošači. No, posao još nije dovršen jer u dosta zemalja članica veliki energetski sustavi pod nadzorom države praktički imaju monopol. Za europske građane važan je i sporazum potpisan u travnju ove godine između EU-a i Sjedinjenih Država o “otvorenom nebu”. Taj sporazum omogućava europskim zračnim prijevoznicima da uspostave zračne linije iz EU-a u Sjedinjene Države i određuju cijene bez nadzora države. Sporazum također predviđa i otvaranje pregovora do kraja desetljeća o otvaranju mogućnosti da europski prijevoznici mogu letjeti i na relacijama unutar Sjedinjenih Država, a isto bi vrijedilo i za američke tvrtke na europskom tržištu. Komisija procjenjuje da će u sljedećih pet godina, sporazum o otvorenom nebu, zbog jačanja konkurencije, omogućiti otvaranje do 80.000 novih radnih mjesta i profit od oko 12 milijardi eura, a putnici će imati veći izbor po nižim cijenama. Nakon duže stagnacije, europsko gospodarstvo je 2007. godine počelo pokazivati znakove oporavka. Stvoreno je 3,6 milijuna novih radnih mjesta, a stopa zaposlenosti povećana je za 1,5 posto.
(H,Stanko Borić)