Neovisno o podijeljenim mišljenjima o njegovom liku i djelu, smjena ministra financija Slavka Linića nije dobila pozitivan prizvuk kojeg je Zoran Milanović u svojem obrazlaganju te odluke nastojao pridobiti.

U kojem smjeru će se priča o slučaju Spačve dalje odvijati, zasad se nitko ne želi upuštati u procjene, no smjena ministra financija uvijek je loša vijest, a posebice kada je ona rezultat izgubljenog povjerenja u zemlji koja prolazi kroz duboku gospodarsku krizu. "Gubitak povjerenja u ministra financija nije dobra poruka za međunarodne investitore, a činjenicu da ga nasljeđuje njegov zamjenik doživljavam kao poruku da se bitne promjene u samoj fiskalnoj politici ne očekuje. Boris Lalovac će, zapravo, privesti mandat kraju, no on sam neće biti upamćen po velikim promjenama, jer u posljednjoj godini pred izbore nema vremena za zaokret", smatra Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Lovrinčević s druge strane ne skriva stajalište da bi se Linićev odlazak u Hrvatskoj trebao iskoristiti za prijevremene izbore, kako bi, poput Slovenije, do jeseni formirali novu Vladu koja će imati trogodišnji program konsolidacije. Osim izbora, Linićev slučaj po njemu otvara i pitanje revidiranja svih provedenih predstečajnih nagodbi. Lalovca se, inače, u javnosti doživljavalo kao Linićevu desnu ruku, bez obzira na to što je on slovio kao Milanovićev čovjek u Ministarstvu financija sa zadatkom nadzora Linića. Navodno su u međuvremenu postali jako bliski i dobro surađivali, pa se Linićeve dobre želje Lalovcu i ne uzima kao formalnost i znak pristojnosti. Za bivšeg ministra gospodarstva i naftnog konzultanta Davora Šterna upravo je izbor Lalovca jedini pozitivan element u Linićevoj smjeni.

No, sama smjena, smatra on, neće bitnije utjecati na investitore i imidž Hrvatske, jer ima puno odbonijih problema koje bi prije trebalo otkloniti. "Cijela ta priča za mene je zamršena, od predstečajnih nagodbi za koje se znalo da su način arbitriranja koji nije najbolje uređen, do previše šumova u komunikaciji u Vladi. No, kao promatrač  koji nema uvida u sve informacije samo mogu konstatirati da mi je žao da je do svega toga došlo, kao i da je u toj situaciji jedini razumljiv potez odabir Lalovca, koji je bio uključen u sve procese i dobro poznaje stanje, a angažman nekog "sa strane" podrazumijevao bi dodatno gubljenje vremena", kaže Štern. Za Zdeslava Šantića, glavnog ekonomistu SG Splitske banke, nema prostora očekivanjima značajnijih promjena.

"Strateški ciljevi i fiskalna politika određeni su dinamikom javnog duga koji nije održiv. Manevarskog prostora za promjene zapravo nema. Smanjenje rashoda ne ovisi samo o Ministarstvu financija, nego i o ostalim resorima, a ne vjerujem ni da bi ovaj slučaj mogao bitnije utjecati na porezne prihode", prokomentirao je Šantić. No, ekonomist blizak SDP-u Žarko Primorac ne skriva razočarenje Milanovićevim potezom. "Ne znam detalje o ovom razlazu, no ne slažem se s načinom njegove provedbe, jer se radi o najodgovornijoj ekonomskoj funkciji u Vladi i ako je do toga moralo doći, to se trebalo odraditi suptilnije", kaže Primorac. 

Pet ključnih Linićevih poteza

Lista dužnika
Ministarstvo financija sredinom 2012. objavilo je listu 100-tinjak tisuća najvećih poreznih dužnika koji duguju državi više od 50 milijardi kuna. U javnosti je poznatija kao stup strama, a Vlada je njome poručila da želi jasnu razliku između urednih i neurednih poreznih obveznika, kao i da se dugovi moraju vraćati. Dugovi su razvrstani na dužnike PDV-a, poreza na dobit, poreza i prireza na dohodak, doprinosa za obavezna osiguranja, trošarina, poreza na promet nekretnina te na carinski dug. Najveći iznosi kod većine tvrtki stvoreni su za neplaćeni PDV i doprinose. Objavljena su imena tvrtki koje duguju više od 300.000 kuna poreza, poduzetnika koji duguju više od 100.000 kuna te građana koji duguju više od 15.000 kuna poreza. No, prema Zakonu o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom Linić je više puta poduzetnicima dao priliku da svoj porezni dug reprogramiraju, a sad se očekuju zbrojni pokazatelji, propisi koji će regulirati osobni bankrot te otpis manjih dugova posebnim kategorijama dužnika. (S. Varošanec)

Fiskalizacija 
Zbog sprječavanja poreznih utaja u području poslovanja gotovinom od početka 2013. na snazi je novi Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovim novcem. U novi sustav postupno su ušli svi poduzetnici koji posluju s gotovinom: uveli su fiskalne certifikate i fisklane blagajne te se umrežili s Poreznom upravom. Time je ostvaren efikasan nadzor nad evidentiranjem prometa u gotovini, a u prvoj godini primjene fiskalizacije porezne evidencije kažu da je izdano 2,2 milijarde takvih računa. Ipak, podaci o pravim efektim fiskalizacije očekuju se sa zanimanjem. Učinak na punjenje državne blagajne bit će poznat na temelju obrada poreznih prijava za porez na dohodak i porez na dobit u 2013. Sudeći prema prelimiranim podacima, na kraju kolovoza 2013. u svim je djelatnostima iznos oprezivih isporuka porastao za 13 milijardi kuna. Poreznici su lani obavili 35 tisuća nadzora u primjeni toga zakona te u 17% nadzora utvrdili nepravilnosti. Daljne aktivnosti posebice su usmjerene na one koji ne izdaju račun.  (S. Varošanec)

Predstečajne nagodbe 
Prema Zakonu u financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji se primjenjuje od 1. listopada 2012., dosad je sklopljeno više od 1100 sudskih nagodbi koje se odnose na prijavljenih gotovo 19 milijardi kuna obveza. U spašenim tvrtkama sačuvano je 20-ak tisuća radnih mjesta, no s dužnicima za koje je već prihvaćen plan, pa se očekuje i sklapanje nagodbe, broj spašenih radnih mjesta penje se na 27 tisuća. Dužnici su Fini prijavili gotovo 60 mlrd. kn obveza, a institut predstečaja na udaru je mnogih krititičara, od sudaca i pravnika nadalje. Zbog mogućih zloporaba i koruptivnosti predstečaja sastalo se i Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Pred Ustavnim sudom 16 je prijedloga za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom te dva za ocjenu suglasnosti dviju Vladinih uredaba o izmjenama zakona s Ustavom i samim zakonom. Odluka ustavnih sudaca očekuje se uskoro, a Vlada u sklopu promjena stečajnog zakona kani predstečaj staviti pod kontrolu stečajnih sudova. (S. Varošanec)

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Međustopa PDV-a
Odluka Linićeva Ministarstva financija o povećanju međustope PDV-a sa 10 na 13 posto, koja je na snagu stupila s početkom ove godine, za turistički sektor i investitore došla je kao hladan tuš. Tek što su strukovne udruge u turizmu uspjele lobirati da se međustopa od 10 posto primijeni i na ugostiteljsku djelatnost, Linićeva ekipa dosjetila se tom odlukom iz ruku ispustiti siguran novac u jednom od rijetkih živih sektora povećavši međustopu sa 10 na 13 posto na sve usluge smještaja. Linić je tako izravno posegnuo u prihod kompanija koje su zbog prirode posla svoje dugoročne poslovne planove temeljile na stopi od 10 posto. Odluka je stoga kratkoročno dobra možda samo za puko ubiranje novca u proračun, no iz kompanija vrlo jasno poručuju da će smanjiti investicije. Novim  je investitorima pak ta odluka samo još jedan dokaz nestabilne porezne politike hrvatske Vlade, koja takve poteze donosi baš usred privatizacijskog ciklusa u turizmu, u kojem priželjkuje ozbiljne strane ulagače. (M. Crnjak)

Reinvestirana dobit
Jedna od prvih mjera u poreznoj reformi početkom 2012. Ministarstvu financija bila je odluka da se na reinvestiranu dobit unesenu u temeljni kapital ne obračunava porez na dobit, dok će se svaka isplaćena dividenda oporezivati sa 12 posto. No, vrlo brzo pokazale su se slabosti, pa je tako metodologija izračuna poreznih akontacija išla na ruku državnoj blagajni, što je rezultiralo nezadovoljstvom poduzetnika koji su dobit odlučili reinvestirati. Akontakcijama su uplaćivale u proračun de facto kreditirajući državu. No, nedavnim prihvaćanjem Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije od 2014. do 2017. najavljeno je da se od početka 2015. među ostalim ukidaju olakšice za reinvestiranu dobit. Prema preliminarnim podacima za prvih osam mjeseci 2013., najveći pad prihoda bio je od poreza  na dobit, i to, kako su priznali iz Ministarstva, manje zbog lošeg poslovanja, a više zbog izmjene zakona koje oslobađaju poduzetnike plaćanja poreza na reinvestiranu dobit. Prihodi su bili manji za 1,4 mlrd. kuna. (M. Brnić)