U svega dvije godine Ministarstvo financija i FINA obradili su 7574 zahtjeva za provođenje predstečajne nagodbe, što je dokaz da su postignuti ciljevi zbog kojih je donesen Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama, ocijenio je danas nezavisni zastupnik i bivši ministar financija Slavko Linić.

Objednio je tri izvješća – Fine, Porezne uprave i Visokog trgovačkog suda kako bi dokazao da ne stoje optužbe dijela javnosti o predstečajnim nagodbama kao "najvećoj pljački stoljeća".

  – Dio stručne javnosti, sudaca, političara i nezadovoljnih gospodarstvenika govorilo je da je ovo nepravedan zakon, no više od dvije godine njegove provedbe dokazuje suprotno – tvrdi Linić. Vjerovnici su prihvatili plan financijskog restrukturiranja u ukupno 2361 predmeta s 33.507 zaposlenih i 37,932 milijarde kuna obveza. Do kraja 2014. godine pred sudovima su sklopljene nagodbe s 1765 tvrtki sa 25.440 zaposlenih i 28,629 milijardi kuna obveza, a još 596 tvrtki sa 7067 zaposlenih još čeka sudsko rješenje, iznio je Linić.

– U razdoblju od 31. prosinca 2012. do 31. prosinca 2014. godine u Hrvatskoj je smanjena ukupna insolventnost za 12,6 milijardi kuna, a to je s osnova predstečajnih nagodba direktan efekt od 9,5 milijardi kuna. Povećala se i učinkovitost trgovačkih sudova koji su do sredine veljače ove godine zaprimili 3.754 zahtjeva za postupanje po odbijenim predstečajnim postupcima. U hitnim postupcima sudovi su razriješili 1949 zahtjeva, a 1233 predmeta otvorili postupak predviđen stečajnim zakonom, čime se značajno povećala i učinkovitost pravosuđa u zaštiti vjerovnika – pojasnio je Slavko Linić. Mnoge je zanimalo koliko je Porezna uprava oprostila u ovim postupcima, pa je Linić iznio i taj podatak ustvrdivši kako se potraživanja Porezne uprave po osnovi poreza i doprinosa po okončanim predstečajnim postupcima ostvaruju u vrijednosti od 60,44 posto potraživanja, dok je otpisano 39,56 posto od ukupno 2,674 milijardi kuna.

 – Tvrtke koje su uspješno okončale postupak predstečajne nagodbe redovito uplaćuju poreze i doprinose iz tekućeg poslovanja. Postoji pitanje zašto se Vlada time ne hvali, a odgovor je vrlo jednostavan – i predsjednik Vlade je sudjelovao u kriminalizaciji ovog zakona, a jedno je vrijeme čak htio i odustati od njega, no zahvaljujući pritiscima Svjetske banke je odustao od toga – primijetio je Linić dodavši kako je sve ovo rezultiralo novim prijedlogom stečajnog zakona, za čije je donošenje trebalo čak četiri godine.

Na pitanje novinara kako komentira činjenicu da je Željko Kerum završetak procesa svoje predstečajne nagodbe proslavio kupnjom tri Mercedesa, Linić je odgovorio kako je posao Porezne uprave da utvrdi porijeklo imovine.

– Ovaj zakon ne spašava Keruma, nego tvrtke – ocijenio je Linić na konferenciji za novinare koju je sazvao novi-stari Klub nezavisnih ljevičara, nekad zvani Klub nezavisnih zastupnika Slavka Linića i Branka Vukšića te Nedžada Hodžića, zastupnika Bošnjačke demokratske stranke, kojemu se sada pridružio i bivši laburist Nikola Vuljanić. I Vukšić će uključio u raspravu o Kerumu, te ustvrdio kako je ta njegova kupnja 3 Mercedesa "ismijavanje i izigravanje države". 

Zastupnici su objasnili i zašto su preimenovali Klub, ocijenivši da je naziv bio predug, a i da nepotrebno stavlja njihova imena u prvi plan. Zato su našli ono što ih sve veže, a to je ljevičarstvo. U Hrvatskoj, naglašavaju, nema ozbiljne lijeve stranke, ali oni kao nezavisni zastupnici vjeruju u te ideje. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

 – Nismo monolitni, ne mislimo svi isto, ali imamo isti cilj, a to je boljitak hrvatskih građana – kazao je Branko Vukšić. Nikola Vuljanić dodao je da se neće slagati "u masu stvari". 

– Ali slažemo se oko cilja, a to je demokratski i pošteni socijalizam u kojem će se ljudska prava respektirati, ne u apstraktnom smislu kako govore liberali, nego pravo na život, rad, kruh, krov nad glavom, obrazovanje, zdravlje i mirnu starost. I to su stvari koje treba riješiti prije kapitalizma, a nakon toga može ići tržišna ekonomija – kaže Vuljanić. Svi oni će na iduće parlamentarne izbore ići kao nezavisni zastupnici sa svojim listama u svojim izbornim jedinicama.

– Već ovaj mjesec počinjemo razgovore s manjim strankama i nezavisnim listama s kojima dijelimo iste ciljeve. Nezavisne liste bit će hit sezone, građani su već dokazali da su važnije osobe nego stranke. Nismo tu da bismo bili u zavjetrini, danas smo nezavisni jer smo razočarani time što su stranke zagovarale, a kasnije to i zaboravile kada su ušle u Sabor. Želimo dokazati da 3-4 zastupnika mogu napraviti više u opoziciji nego stranke – zaključio je Branko Vukšić.