Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Linić: Sramim se znanstvenika koji tumače da dug ne treba vraćati

Autor: Poslovni.hr/Hina
22. kolovoz 2013. u 12:23
Podijeli članak —
Photo: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Ministar financija Slavko Linić opovrgnuo je danas tvrdnje da vlada vodi privatizacijsku politku radi toga što ne zna upravljati tvrtkama, a polemike u vezi s tim ocijenio je glupim i nepotrebnim.

Ministar financija Slavko Linić opovrgnuo je danas tvrdnje da vlada vodi privatizacijsku politku radi toga što ne zna upravljati tvrtkama, a polemike u vezi s tim ocijenio je glupim i nepotrebnim.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Sve su to neodgovorne polemike koje treba razriješiti", kazao je Linić u izjavi novinarima uoči sjednice Vlade i podsjetio kako je javni dug Hrvatske stvaran 23 godine, najviše neodgovornim vođenjem financija od 2004. do 2011., i to u području brodogradnje, zdravstva, željeznica i Croatie Airlinesa.

Ministar financija Slavko Linić opovrgnuo je danas tvrdnje da vlada vodi privatizacijsku politku radi toga što ne zna upravljati tvrtkama, a polemike u vezi s tim ocijenio je glupim i nepotrebnim.

"Sve su to neodgovorne polemike koje treba razriješiti", kazao je Linić u izjavi novinarima uoči sjednice Vlade i podsjetio kako je javni dug Hrvatske stvaran 23 godine, najviše neodgovornim vođenjem financija od 2004. do 2011., i to u području brodogradnje, zdravstva, željeznica i Croatie Airlinesa.

"I ne samo to, nego je bio i skrivan", dodao je i naveo da treba vratiti dug od 200 milijardi kuna. "Sramim se znanstvenika koji tumače da dug ne treba vraćati i da o tome ne treba voditi brigu", naglasio je Linić i poručio: "Građani, čuvajte se takvih ljudi".

Naveo je i kako ne postoji država koja neće vraćati dugove, pa ih tako i Hrvatska mora vraćati, i to tako da se privatizira i prodaje imovina koja može služiti za otplatu tih dugova.

"Mi dugove iz poreza ne možemo vraćati, jer su porezi visoki građanima i privrednicima", dodao je.

Linić je ustvrdio da, za razliku od takvih znanstvenika, postoje odgovorni političari koji smatraju da treba upravljati financijama i vraćati dugove, a neke firme stavljati u tu funkciju, no da u zadnje dvije godine moraju voditi "glupe rasprave i glupe polemike".

"Kao ministar financija sramim se takvih polemika jer one ne vode ničemu", dodao je, navodeći kako ova Vlada ima svoju politiku i uspjela je smanjiti deficit na tri posto, da se bori s recesijom, a svima ostalima to smeta.

Napomenuo je kako ova Vlada nije stvorila dug od 200 milijadi kuna, već 10 milijardi, koliki je bio i deficit.

"Morali smo plaćati kamate i krestati potrošnju koju su oni digli do abnormalnih visina, oni isti političari koji sada pričaju gluposti i njihovi kvazi znanstvenici", izjavio je Linić.

Linić je odgovorio i na pitanje novinare o Centar banci.

"Sigurno je da je bilo glupo koristiti FGS-ove za sanaciju banaka, ali – da li dalje dopustiti propadanje banke", upitao je. Podsjetio je da je, došavši na ministarsku dužnost, imao otvoren likvidacijski postupak za Centar banku, te da ju je trebalo spašavati jer bi se u protivnom moralo platiti 500 milijuna kuna iz proračuna odnosno iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

"Birajte hoćete li platiti 200 milijuna ili ćete s 50 milijuna pokušati spasiti banku", poručio je Linić, no dodao i da će, ako budu morali platiti 500 milijuna, biti očito da su se neuspješno borili.

"Ne mogu više voditi takve polemike sa svima. Da vas pitam treba li spašavati banke, svi bi sutra skočili da treba, a sad nas opet pljujete", kazao je.

Linić je naglasio kako će se boriti za svaku banku.

Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Branko Grčić, na zamolbu da komentira najave bi li mirovinski fondovi mogli ući u monetizaciju autocesta, rekao je kako su ulaganja mirovinskih fondova dugoročna, a takvo je i ulaganje u autoceste, pa takvo što ne treba unaprijed isključiti.

"Mi u proces monetizacije idemo dalje i nadam se da ćemo u tom procesu uspjeti", zaključio je Grčić.

Autor: Poslovni.hr/Hina
22. kolovoz 2013. u 12:23
Podijeli članak —
Komentari (20)
Pogledajte sve

IMO u raspravi se je propustio uočiti ključan detalj; Linić ne govori o Vračanju Duga (smanjenju Iznosa Glavnice) već o Podmirenju Dospjelih rata Kredita (Pozajmica).
Dospjele Obaveze se vraćaju novim Zaduživanjem (Reporgramiranjem Duga); bili bismo sretni kada bismo mogli podmiriti Trošak Kamata (na Kredite/Pozajmice).
Dug (Ukupni Iznos) RH kao i velike večine zemalja raste; kada bi se željelo (a to gotovo nitko i ne zagovara) u najboljem slučaju smanjila bi se stopa rasta Duga.
Npr. ako je Deficit u 2013. 10 milijardi kn, u 2014. recimo 9, u 2015 8 a ako budemo velike sreće u 2020. recimo 5 milijardi
To znači da su za te Iznose Troškovi Proračuna veći od Prihoda te da se za taj Iznos povečava Ukupan Dug (Države – dug građana i kompanija je zasebna tema)
Pojednostavljeno, sa uštedama (u pozitivnom scenariju) Dug će porast oko 80 milijardi.
Zašto Prodati dio (neiskorištene) Imovine ?
Bankari nisu vise spremni značajno povečati Ukupan Iznos Pozajmica (Dug Države) bez značajnijeg povečanja kamata što bi (barem nekoliko godina) opravdalo povećani rizik rasta Duga na Iznos koji RH ne će moći vračati
Zaduživali bi se građani, stručnjaci i Slavko (a tek političari) kao ‘blesavi’ da Bankare ne ‘vata prpa’ kako će se Dug vratiti
Nema alternative ozbiljnim rezovima, smanjenju troškova.
Štednja je nužna čak i onima koji imaju višak novaca (prihoda, sredstava) – ili će uskoro i sami morati pozajmivati
S pozitivne strane; u krizi se ‘probijaju’ istine da Dugove treba vraćati, racionalno trošiti i umjereno zaduživati
Živjela Kriza


@ Mister
Potpisujem. I ja tvrdim da je Linić u pravu samo djelomično. Ponavljam, najveći problem svake vlade i ponajviše svakog ministra financija jest da je "svaka stavka proračuna osinje gnijezdo od kojih neke ose imaju traktore, neke PTSP, a neke oboje". Najveće osinje gnijezdo čak ima svoje stranke s kojima se obično mora koalirati da bi se uopće došlo u priliku upravljati državom.
Ova vlada je na početku imala priliku krenuti u ozbiljne reforme i smanjenje države, ali su za to bili nedovoljno hrabri i sposobni.

Ne smije biti nikakvih osinjih gnijezda. Sve sto se moze smanjii i racionalizirati – to treba napraviti. A lova koja ce se tu ustedjeti je lova od koje ce supstituirati prvotini pad prihoda od poreznog rasterećenja.

Al IMO bilo bi krivo samnjivati rashode proračuna i taj “višak” love koristiti za otplatu dugova jer kratkoročno i srednjeročno nisi ništa postigao osim daljnjeg smanjenja bdp-a tj. daljnjeg pada standarda. Nama trenutni prioritet ne smije biti samo smanjivanje dugova, već pokretanje gospodarstva na zdravoj osnovi. Kada se to riješi, tada će i dugove biti zntno lakše otplaćivati.

@ Rinzaj

Okani se teorija zavjera i čitaj provjerene izvore.

@ Mister
Potpisujem. I ja tvrdim da je Linić u pravu samo djelomično. Ponavljam, najveći problem svake vlade i ponajviše svakog ministra financija jest da je “svaka stavka proračuna osinje gnijezdo od kojih neke ose imaju traktore, neke PTSP, a neke oboje”. Najveće osinje gnijezdo čak ima svoje stranke s kojima se obično mora koalirati da bi se uopće došlo u priliku upravljati državom.
Ova vlada je na početku imala priliku krenuti u ozbiljne reforme i smanjenje države, ali su za to bili nedovoljno hrabri i sposobni.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close