Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako i prihodna i rashodna strana proračuna pod kontrolom te kako za sada nema razloga za rebalans proračuna.

Do rasta rashoda i deficita u razdoblju siječanj-sredina travnja došlo je zbog dogovora s resornim ministarstvima da se ubrza dinamika plaćanja subvencija poljoprivredi i brodogradnji te nekih obveza prema lokalnim jedinicama, izjavio je Linić novinarima u Ministarstvu financija.

Po podacima Ministarstva financija, prihodi proračuna od siječnja do sredine travnja (15. travnja) iznosili su ukupno 29,5 milijardi kuna, što je 0,3 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno porasli za 4,8 posto, na 37,9 milijardi kuna. Tako je deficit proračuna u tom razdoblju iznosio 8,4 milijarde kuna, dok je u isto vrijeme lani bio 6,5 milijardi kuna.

Dogovoreno je dinamički brže plaćanje subvencija poljoprivredi i brodogradnji i nekih obveza prema lokalnim jedinicama kako bi pomogli te gospodarske grane, jer se nama lakše zadužiti i po povoljnijim uvjetima, uz kamatne stope za kratkoročno zaduženje od 1 do 1,5 posto, rekao je Linić.

U isto vrijeme povećanje ukupnih rashoda u odnosu na plan proračuna za ovu godinu ne očekujemo, kazao je.

Naime, u Ministarstvu očekuju da će u drugom tromjesečju rashodi biti nešto manji, jer je dio izvršen već u prvom kvartalu, a istodobno očekuju i nešto veće prihode.

Prihodi proračuna su sa siječanjskih 8 milijardi kuna u travnju porasli na 9 milijardi kuna i punjenje proračuna je dobro, kaže Linić.

Napominje kako kod usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine treba imati na umu da je stopa PDV-a sada veća, ali i da je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje manja za dva postotna boda.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa

Po podacima Ministarstva, do 15. travnja prihodi od PDV-a iznosili su 10,6 milijardi kuna, što je 7,5 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su prihodi od doprinosa iznosili 11,2 milijarde kuna i manji su za 2,8 posto.

I dalje se veći pad bilježi kod prihoda od trošarina, koji su s iznosom od 2,4 milijarde kuna za 9,5 posto manji nego u tri i pol mjeseca prošle godine. Pritom se veći pad, za 26,6 posto, na 636 milijuna kuna, bilježi kod trošarina na duhanske prerađevine, a u Ministarstvu napominju i kako su prije povećanja trošarina "skupljene" veće količine cigareta sa starim markicama.

Na rashodnoj strani proračuna u razdoblju siječanj-sredina travnja za naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i drugih naknada isplaćeno je 20,3 milijarde kuna, ili 3,2 posto više, a najveći se porast, za 47,9 posto, na 2,4 milijarde kuna bilježi kod subvencija.

Proračunom za ovu godinu planiran je deficit od 10,2 milijarde kuna, ili oko 3 posto BDP-a.

Vlada premijera Zorana Milanovića pokazuje da itekako kontrolira deficit i pokušava ga držati na razini 10 milijardi kuna, kazao je Linić.

Očekuje se i da Eurostat uskoro iziđe s procjenama deficita za prošle godine, a Linić pritom očekuje znatne promjene, jer je u toj statistici bitno kad su deficiti nastali i u tom će dijelu doći do korekcija za prethodne godine, posebice 2011.

U Ministarstvu procjenjuju kako će deficit iz 2011. od 14 milijardi kuna, prema Eurostatovoj metodologiji biti povećan na nešto više od 20 milijardi kuna, ili s nešto više od 5 posto BDP-a na oko 7 posto.

Ogromne dubioze brodogradnje, koje smo financijski isplatili u 2012. godini, nastale su ranije, kao i dubioze u zdravstvu od pet milijardi kuna koje sada rješavamo, kazao je Linić napominjući kako očekuje korekcije, odnosno veće deficite za prethodne godine.

Deficit od 10 milijardi kuna je veliki deficit, ali moramo shvatiti što znači smanjiti deficit sa 20 na 10 milijardi kuna, poručuju iz Ministarstva.

Napominju također i kako je za sanaciju zdravstva, koje je prikupilo 5 milijardi kuna duga, načelno dogovoren kredit od oko 3 milijarde kuna, a očekuje se da uskoro bude i finaliziran.

Izaslanstvo Ministarstva financija nedavno je sudjelovalo i na proljetnom zajedanju Svjetske banke i MMF-a, a s čelnicima Svjetske banke razgovaralo se o strategiji za Hrvatsku u razdoblju 2013.-2017. te nastavku projekata koje su dosad financirali u Hrvatskoj. Naglasak je pritom bio na tehničkoj pomoći Hrvatskoj pri korištenju sredstava iz EU fondova, pomoći u reformi sustava zdravstva i socijalne skrbi, a Svjetska banka nudi pomoći u reformama željeznice.