“I to konverzijom da li u kunu da li euro, i da se dogovore tko će podijeliti trošak te konverzije”.
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i pitanje može li fiksni tečaj spasiti dužnike u švicarskim francima bili su jedna od tema večerašnje HRT-ove emisije "Poslovna zona" u kojoj je gostovao i bivši ministar financija Slavko Linić.
Povijesna odluka Europske središnje banke (60 milijardi eura mjesečno za oporavak eurozone), također je bila jedna od tema, kao i grčki izbori.
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju i pitanje može li fiksni tečaj spasiti dužnike u švicarskim francima bili su jedna od tema večerašnje HRT-ove emisije "Poslovna zona" u kojoj je gostovao i bivši ministar financija Slavko Linić.
Povijesna odluka Europske središnje banke (60 milijardi eura mjesečno za oporavak eurozone), također je bila jedna od tema, kao i grčki izbori.
Upitan hoće li odluka ECB-a potaknuti rast europskog gospodarstva, Linić je uvjeren da je odgovor potvrdan: "Bit će više investiranja, za Hrvatsku također prilika – veća potražnja Europi, veća mogućnost za hrvatske izvoznike. Vjerujem da će i bankarski sektor financirati određene projekte u Hrvatskoj".
Kazao je i kako je evidentno da bi se napokon i država za svoje potrebe mogla zaduživati na europskom tržištu u euru, da se izbjegnu konverzije dolara u eure.
Komentirajući Vladinu odluku da tečaj franka za kredite u švicarcima bude fiksiran na razini 6,39 kuna, za razdoblje od jedne godine, dok trošak tog fiksiranja u odnosu na tečaj na tržištu snose banke, Linić kaže da je taj model trenutno dobar, no da treba misliti i na pitanje 'što nakon godinu dana'. "Očekujem da se Vlada zajedno s HNB-om i poslovnim bankama zauvijek riješi švicarskog franka, i to konverzijom da li u kunu da li euro, i da se dogovore tko će podijeliti trošak te konverzije – mislim da u tome mora sudjelovati i HNB, i poslovne banke, nažalost i građani", kazao je, dodavši da spremnost banaka postoji i kako vjeruje da će se rješenje pronaći u naredna dva ili tri mjeseca.
Što se tiče parlamentarnih izbora u Grčkoj, gdje je ljevičarska stranka Syriza koja se protivi mjerama štednje odnijela pobjedu, Linić ne vjeruje da će ta pobjeda imati značajan utjecaj na eurozonu i nestabilnost gospodarstva ili eura. "Vjerujem da će nova vlada biti svjesna da ogromni dugovi Grčke prema njenim vjerovnicima u Europi i svijetu znače neophodni dijalog i razgovor, i možda će biti malo uspješniji u razgovorima kako vratiti dug. Ali ne vjerujem da je interes ni ove vlade ni Grčke da napuste eurozonu ili europsku zajednicu", kazao je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Sve, sve, sve – samo ne ono pravo
Nažlost i Linić – koji doduše jest napravio niz dobrih stvari – neke ključne stvari ipak ne razumije. Pitam se da li mu je uopće jasna razlika između nelikbvidnosti i insolventnosti i posljedice te “nejasnoće” u Hrvatskoj. To se odnosi i na tzv. “blokirane” firme (podsjetimo se, ima ih cca 40.000 sa dugom od oko 30 milijardi kuna; o građanima s “blokiranim” računima da niti ne govorimo!).
Njegova ideja o konverziji u eure je dokaz da mnogi iz ove epizode sa švicarskim frankom nisu ništa naučili.
Drugo, tipično za naše funkcionere kojima je tržište nedosanjan san a kapitalizam (posebno rizici koji su njegov sastavni dio) noćna mora nije mu jasno da se Hrvatska mora riješiti i eura jednako kao i franka. I to radi predstojeće devalvacije kune koja je samo pitanje vremena! NAŽALOST, MNOGE ZAVARAVA TO DA U HRVATSKOJ GRAĐANI DRŽE SVOJE DEPOZITE U EURIMA. TO NIJE AKTIVA NEGO VREMENSKA BOMBA! Ona će, uz ostalo, prije ili kasnije pokrenuti i inflaciju koju, istina, HNB za sada dobro obuzdava.
I treće, kao i svi naši funkcioneri, niti Linić ne prati njemačke poslovne medije izgleda uopće pa ne zna da Nijemci već poodavno računaju sa izlaskom Grčke iz eurozone. Po mišljenju moje malenkosti to će bit tek nakon što Grčka defaultira. Nakon toga slijedi klasika – uvođenje drahme uz devalvaciju od cca 30%. Napominjem, ispravan izraz je “klasika” a ne “grčki scenario” jer će biti puno paralela s Argentinom.
Uključite se u raspravu