Unatoč poraznoj činjenici da je većina planiranog godišnjeg deficita "ispucana" prije lipnja, a deficit premašio deset milijardi kuna, Vlada o rebalansu još ne razmišlja.

"O rebalansu ćemo raspravljati kada bude donosili prijedlog proračuna za 2014. i projekcije za 2015. i 2016. godinu", rekao je ministar financija Slavko Linić u ponedjeljak dodavši da je fokus Vlade na prikupljanju prihoda. "Poruka je vrlo jasna: godinu i pol dana čekanja, opraštanja i pogodovanja je završilo. Sva logika proračuna bit će naplata od onih kojih nisu izvršili svoje obveze i to nije nikakva prijetnja nego poruka da hoćemo disciplinu", rekao je Linić nakon potpisivanja ugovora o kreditiranju između Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Bez izuzetaka
Tako neumoljena prosvjedom trgovaca ispred Banskih dvora, Vlada neće odustati ni od uvođenja obveze fiskalizacije na tržnicama. Linić je poručio da nikakva odgoda ni moratorij od tri mjeseca ne dolaze u obzir jer se o zakonu sve zna već devet mjeseci što je svima dalo dovoljno vremena za pripremu. "Izuzetaka nema, Ministarstvo financija nema što dodati. Ispada da smo mi kruti, nefleksibilni i tvrdoglavi, da ne damo razdoblje za prilagodbu, a svi su sve znali, ali su smatrali da Vladu mogu skrenuti s puta", istaknuo je Linić. Ipak, trgovcima na tržinicama koji su se žalili da nemaju uvjete izdavati fiskalizirane račune na otvorenom prostoru, prvih mjesec dana gledat će se "kroz prste" jer u tom vremenu neće biti nadzora. Nakon što istekne mjesec dana prilagodbe, država očito računa na sličan efekt za fiskus kad je promet u ugostiteljstvu povećan za 60 posto.

Bura oko zakona
Od gorućih financijskih tema dotaknuo se ministar i Zakona o potrošačkom kreditiranju koji je izazvao dosta bure među bankarima radi namjere ograničavanja kamatnih stopa na stambene kredite. Njegova konačna verzija naći će se na Vladi "vjerojatno idućeg tjedna", a nakon provedene javne rasprave, a finiširana verzija je "manje više" ista kao što je bila u prvim varijantama, što znači da je naglasak na zaštiti potrošača kod načina obračuna kamatnih stopa i naknada te prekoračenja po tekućim računima, rekao je Linić.Domaća razvojna banka ugovorila je s CEB-om 90 milijuna eura kreditne linije za financiranje malog i srednjeg poduzetništva te projekata lokalne i regionalne uprave, a radi se o dosad najvećoj kreditnoj liniji CEB-a. HBOR je zajam ugovorio po povoljnim uvjetima, indikativna kamatna stopa za promjenjivu kamatnu stopu iznosi od 0,95 do 1,1 posto, dok je za fiksnu stopu u rasponu od 2,04 do 2,53 posto.  Malim i srednjim poduzetnicima odobravat će se krediti do 12 godina uključujući i dvije godine počeka, dok je za javni sektor dospijeće do 15 godina. Dvije razvojne banke surađuju od 2001. otkada su potpisana četiri ugovora vrijedna 158 milijuna eura. 

Nove obveznice

Cijena nije 'bajna'

Komentirajući najnovije izdanje obveznica domaćim investitorima, ministar financija Slavko Linić prokomentirao je za Poslovni dnevnik da je "interes velik", no da "cijena neće biti bajna". Prema najavama, država ide po najmanje 7 milijardi kuna, a prinos do dospijeća očekuje se oko 5,5 posto.