Trinaest kuna vrijednost je boda za obračun odšteta za tjelesne ozljede i ostale posljedice koje pojedinci pretrpe u prometnim nezgodama, stoji u konačnom prijedlogu zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je izradilo Ministarstvo financija, a Poslovni dnevnik raspolaže preslikom zakona.

Prema križaljci postotka invalidnosti i pripadajućih bodova, koju predlaže Linićevo ministarstvo, najveća odšteta bit će 1,3 milijuna kuna, za osobito teške ozljede (invalidnost 96-100%), može je dobiti osoba mlađa od 20 godina. Za isti stupanj oštećenja pojedinac životne dobi između 66 i 80 godina dobit će 884.000 kuna, a odšteta za osobito teški invaliditet (izvan)bračnog druga maksimalno iznosi do 195.000 kuna. Zakon je još u fazi izrade izazvao brojne polemike. Ministarstvo je u lipnju, naime, dobilo dva oprečna prijedloga. Jedan je preko Hrvatskog ureda za osiguranje dalo povjerenstvo koje zastupa stavove većine osiguravatelja, uglavnom su "izbrusili" nedorečenosti iz aktualnog zakona i do kraja ga prilagodili stečevini Europske unije. Drugi je Institut za osiguranje (u HR sudskom registru 44 su instituta, ali ne i ovaj) koji predlaže uvođenje u zakonski okvir tablica invaliditeta i tablica odšteta što je bio povod ne samo napisima u medijima, već i prosvjednim pismima.

Tako je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak opomenula sve državne institucije, od predsjednika države preko Vlade i Sabora do mjerodavnih ministarstava da je "zakon protiv interesa oštećenika i države i odražava isključivo interes osiguravatelja." Slonjšek ističe kako se potrudila provjeriti i podatak Ministarstva financija da je tablice radilo 65 stručnjaka, svima je poslala molbu da pojasne jesu li sudjelovali u izradi zakona i što misle o tablicama. Većina je odgovorila, kaže Slonjšek, da nisu sudjelovali u izradi, a nekolicina uopće nije ni znala da je na popisu. Ocjenu pravobraniteljice podupire i prosvjedna nota Hrvatskoga liječničkog zbora, čiji je čelni dvojac (predsjednica Renata Iveković i zamjenik Miroslav Vukić) mjerodavne u državi upozorio da su promjene zakona "civilizacijski, moralno i etički nedopustiv čin u funkciji profita pojedinih osiguravatelja većinom u privatnom vlasništvu" te da nisu "uradak struke već dvojice umirovljenih specijalista sudske medicine."  

Cijepanje

Direktorima najviše dva mandata i otvara se prostor za Institut za osiguranje

Novi zakon ukida Hrvatski ured za osiguranje (HUO) osnovan 1992. Zapravo, "mrvi" ga na dvije pravne osobe: Ured zelene karte i Garancijski fond. Oba subjekta bila su sastavnica HUO-a, koji je uz to imao informacijski centar, centre za mirenje i eukaciju te pravobranitelja za osiguranje. Zakonodavac određuje da direktori koji će voditi Ured zelene karte i Garancijski fond to mogu raditi najviše dva mandata. Promjene uvodi i kod ostalih tijela; tako će u upravnim odborima sjediti po pet članova dok su dosad svi članovi HUO-a imali po jednog predstavnika, društva s tržišnim udjelom iznad 25 posto davala su dvojicu, a to su Croatia osiguranje i Koncern Agram. Osiguravatelji još ne žele javno komentirati zakon, no ipak neslužbeno potvrđuju da su nezadovoljni. Novim zakonom društva koncerna Agram (Euroherc, Jadransko, Agram life i Sunce) dobivaju navodno prevlast u odnosu na sadašnje ravnopravne pozicije unutar branše. Koncern Agram je u 2011. imao 792.750 autopolica, to je tržišni udio od 39,2 posto (CO 27%), što mu u budućoj skupštini daje pravo imenovanja 44 člana od 100. Ignoriranje zakonodavca da se HUO bavi mirenjem, pravobraniteljstvom i edukacijom branše naši sugovornici "iščitavaju" kao ciljani previd kako bi se Institut za osiguranje ubacio u taj prostor. Naime, Institut je "gurao" zakon čiji su autori zapravo zaposlenici društava Koncerna Agram.