Saborska procedura vezana uz prvo čitanje prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije kreće sutra (utorak), a sam početak obnove izgleda brzo nakon ljetne stanke po konačnom usvajanju zakonskih rješenja.

U redovnu proceduru donošenja upućen nakon usvajanja na prošlotjednoj prvoj sjednici druge Vlade premijera Andreja Plenkovića, trebao bi iznjedriti još novih zanimljivih zakonskih rješenja.

Postojećem okviru komplementarno je npr. uvođenje socijalnih kriterija u distribuciji javnih sredstava u privatne svrhe, što je navodno dio oporbenih prijedloga pa kako Vlada želi što širi konsenzus tako da zakonski okvir bude jasan, transparentan i provediv, ovim ‘osiguračem’ moguće će biti zajamčeno i pitanje pravednosti.

Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj pozdravlja odluku da se zakon ne donosi po hitnom postuku. Ovako važan i kompleksan zakon koji će odlučivati o milijardama javnog novca i o obnovi koja će trajati najmanje deset godina tj. puno duže od mandata jednog ministra ili gradonačelnika, kaže, ne treba se donositi preko noći, već “poštivati punu proceduru, od javne rasprave do saborske procedure kako bi se tijekom procesa iznjedrilo najbolje rješenje”.

Konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno poslovnih i višestambenih zgrada osigurat će RH u državnom proračunu u visini od 60%, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija u visini od po 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima, te (su)vlasnici nekretnina u visini od po 20%.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno EU pravilima, iznosi 86,4 milijarde kuna, navodi se u obrazloženju, no troškovi obnove procijenjeni su ukupno 42 mlrd. kn, temeljem projekcije pregledanih zgrada i pilot projektom karakteristične tipologije zgrada i oštećenja.

Aktivnostima Vlade već osigurana ‘financijska omotnica’ za početak obnove iznosi 1,2 milijarde eura, no, prema najavama, uskoro će biti raspoložive i nove tranše od kojih će navodno uskoro, moguće već sljedećeg tjedna, biti uplaćen predujam od 89 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU iz kojeg se očekuje ukupno pola milijarde eura.

Dio će se namaknuti, izgleda, i posredstvom dogovorenih 22 mlrd. eura za Hrvatsku pa zbog polivalentnosti izvora za namicanje novca, ujedno jedne od njegovih temeljnih uloga, predviđa se osnivanje Fonda za obnovu, pravne osobe pod kontrolom četiri suosnivača (RH, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija i Zagrebačka županija) zadužene i za provođenje obnove te jedne vrste‘one stop shopa’ za sve informacije.

Do osnivanja tog Fonda sve poslove vezane uz provedbu zakona provodit će Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odnosno resor pod upravljanjem novog ministra Darka Horvata dužan je Vladi predložiti donošenje odluke o prvom programu mjera najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu samog zakona.

Na temelju njega obnavljat će se postojeći oštećeni objekti uz nadzor stručnih tijela te limitiranje svih gornjih cijena, od cijena usluga projektiranja i izvođenja radova do nabavnih cijena materijala.

To je jedna od važnijih izmjena u Vladinom prijedlogu u odnosu na tekst koji je bio u javnoj raspravi, ali i preciznije reguliranje da će se izvođači radova na uklanjanju zgrada te gradnji i obnovi birati prema zakonu o javnoj nabavi.