U HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o novoj podvarijanti omikrona i njenom utjecaju na pandemiju.

Gosti su bili voditelj Kriznog stožera KB-a Dubrava Bruno Baršić, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tatjana Nemeth Blažić i pulmologinja iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac Gordana Pavliša.

Nemeth Blažić kaže da imamo velike brojke. “Vidi se jedno usporavanje i stabilan tijek novooboljelih. Nadamo se nižim brojevima”, rekla je. “Omikron je pokazao da ima blaže simptome, ali je zarazniji. Brojne zemlje su zbog njega prilagodili karantenu pa smo i mi odlučili skratiti izolaciju za određene kategorije”, kaže.

Bruno Baršić kaže da bi ove brojke kod delte dovele do kolapsa. “Imamo bolesnike koji su samo zaraženi, ali imaju neke druge bolesti. Udio cijepljenih se smanjuje, sad je na 20%. Cijepljeni koji su pozitivni nam dolaze zbog drugih bolesti”, kaže.

Gordana Pavliša kaže da je na Jordanovcu veliki pritisak pa otvaraju nove sobe i krevete.

Ambriović Ristov kaže da je omikron najzaraznija varijanta. “Imali smo sreće da je ta varijanta nešto manje opasna za bolesnike. Neke varijante, tipa delta, bile su opasnije od prvog soja. Ne znamo kako će se dalje razvijati, hoće li ovo biti kraj ili će se pojaviti još neka opasnija varijanta”, kaže.

Razumije ljude koji se nisu cijepili zbog raznih informacija koje su se pojavile na internetu, ali kaže da usporedbe sa zemljama u kojima je cijepljeno više ljudi pokazuju da bismo imali znatno manje preminulih. “Da smo cijepljeni kao u Portugalu, sad bismo imali 15 mrtvih dnevno, a ne 50”, kaže. Omikron se nikako ne može usporediti s gripom, kaže Ambriović Ristov.

Do sada je detektirano pet slučajeva nove podvarijante omikrona, ali moguće je da ih ima više, kaže Nemeth Blažić. “Teško je predvidjeti što nam to donosi. Vidimo po podacima iz drugih država da je zaraznija, a u kliničkoj slici nema nekih razlika”, kaže.

Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Evo na koji način možete doći do kapitala

Urbano planiranje

Bliže, bolje, zdravije: Kako 15-minutni grad podiže kvalitetu života

Baršić kaže da očekuje da pandemija ide svom kraju. “Ako ostane ovako s omikronom, mislim da stvar ide u dobrom smjeru.”

“Bolesnici se nakon zaraze žale na brojne probleme, poput zadihanosti, nesanice, neregulirani povišeni krvni tlak, srčane aritmije, gubitak okusa, opadanje kose… Ljudi se javljaju nakon akutnog covida”, kaže Gordana Pavliša. Dodaje da simptomi mogu potrajati do tri mjeseca.

“Cjepiva mogu spriječiti bolest. Imamo lijekova, ali oni služe kad cjepivo ne pomogne”, kaže Ambriović Ristov.

Nemeth Blažić kaže da je interes za cijepljenje bio velik na samom početku i rastao do ljeta, a zatim je postupno padao kako je broj oboljelih padao. Najesen je rastao broj oboljelih pa je interes opet rastao. “Možda je najviše utjecalo kad mi se netko od bližnjih zarazio. Sada je interes opet usporio. Nama se na jednoj lokaciji prepolovio broj ljudi koji dolaze. Uglavnom su to booster doze, imamo nešto mladih i djece”, kaže Nemeth Blažić.

Baršić kaže da nije dobro da se što više ljudi zarazi. “To ostavlja posljedice. Nakon omikrona se događaju tromboze. Imali smo sad mladog čovjeka koja je dobio trombozu jetre. To su užasne stvari. Ono što ne mogu shvatiti su stariji ljudi koji nisu cijepljeni. Oni su većina onih koji nam dolaze u bolnice. Mi svakodnevno vidimo da cijepljenje štiti od teške bolesti”, kaže Baršić za HRT.

“Ne trebamo ići prema kolektivnom imunitetu. To nije gripa, nije bolest koja se može jednostavno odraditi pa da idemo dalje”, kaže Ambriović Ristov.

Ne samo da se virus mijenja i da će biti potrebno napraviti prilagođena cjepiva nego ni cjepivo ne pruža dugotrajnu zaštitu, kaže. “Vidjeli smo da nakon tri mjeseca počinje pad i da bi nakon šest mjeseci trebalo dati novu dozu. To ne znači da ćemo se cijepiti svakih šest mjeseci. Preboljenje nam neće dugoročno pomoći”, kaže Ambriović Ristov.

Nemeth Blažić naglašava da je za ljude s bolestima poput dijabetesa ili s pretjeranom težinom vrlo važno primiti cjepivo. “Ovaj virus je pokazao sezonsko kretanje, dijelom je to do okolišnih faktora. Uvijek je manji rizik na otvorenom. Covid-19 se, s druge strane, ipak pojavljivao cijele godine”, kaže Nemeth Blažić.

Pavliš kaže da oni iz prve ruke vide koliko je cjepivo važno. “Prije 20-ak godina smo imali ambulante koje su se bavile samo tuberkulozom, ali nas je cjepivo spasilo”, kaže Pavliš.

Nemeth Blažić na kraju naglašava da je cjepivo sigurno i učinkovito u sprječavanju teške bolesti te da se sve osobe koje imaju simptome trebaju izolirati.