Ambiciozan projekt sustava nadzora zračnim brodovima koji bi u Hrvatskoj do 2020. godine mogao otvoriti tisuću novih radnih mjesta za visokokvalificirane radnike, uskoro bi mogao dobiti svog velikog strateškog partnera.

Riječ je o izumu hrvatskih znanstvenika koji zamjenjuje daljinsko snimanje zemlje iz satelita ili aviona te tako može poslužiti kao najpraktičniji i najjeftiniji sustav nadzora široke primjene. A nakon šest godina razvijanja projekta nazvanog Hipersfera, njegovi začetnici – Bojan Pečnik i Robert Grilc, u ozbiljnoj su fazi pregovora s hrvatskim državnim institucijama, odnosno ministarstavima koja bi imala najviše koristi od primjene ovakvog sofisticiranog "špijunskog cepelina", ali i institucijama i tvrtkama u inozemstvu. Za nastavak projekta potrebno je uložiti još pet milijuna eura i to za razdoblje od 18 mjeseci koliko je potrebno za razvoj komercijalnog sustava. "Sredinom 2012. započeli smo razgovore s Ministarstvom unutarnjih poslova, nastavili s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza, Ministarstvom obrane i Ministarstvom poduzetništva i obrta. Svaka navedena institucija nalazi praktičnu primjenu unutar svoje domene djelovanja. Vjerujem kako ćemo u budućem razdoblju doći do zaključka i ispitati mogućnosti za kvalitetnu i plodonosnu suradnju", kaže Robert Grilc zadužen za menadžerski dio poslovanja u Hipersferi, tvrtki koja je dobila i ime po idejnom projektu.

Primjenjivo na Schengen
Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska će, naime, postati dio schengenskog prostora, a time i "čuvar" vanjskih granica EU, pa bi Hipersfera mogla imati ključnu ulogu u olakšavanju njezinog nadzora s obzirom na 1300 kilometara dugu granicu koja se proteže terenom koji je često nedostupan i nema načina da ga se šiti samo ljudstvom. No, ako se hrvatska Vlada ubrzo ne odluči je li zainteresirana za ovu investiciju ili ne, projekt će biti ponuđen nekome drugom. Zapravo, vlada jedne euroazijske zemlje već je pokazala ozbiljan interes za Hipersferu pa je vrlo izvjesno da će hrvatski zračni brodovi uskoro zaploviti u smjeru istoka. "Ne bih želio otkriti o kojoj se zemlji radi, ali pregovarali smo s njihovim ministarstvom obrane i mogu reći da su stvari načelno dogovorene na najvišoj razini. U tri dana smo praktički prošli ono što smo u Hrvatskoj prolazili šest godina", kaže Grilc dodajući da će, u slučaju da prihvate njihov projekt, vlada te zemlje vjerojatno zahtijevati da ga ne koristi nitko drugi.

Do sada je u razvoj Hipersfere uloženo 1,1 milijun eura, a u financiranju je najviše sudjelovala poslovno inovacijska agencija BICRO koja je izdvojila 70 posto sredstava, dok je ostatak sredstava došao od privatnih, domaćih investitora. Novac je to koji je uložen kako bi se razvio patent autonomne stratosferske platforme pogodne za nadzor granice, praćenje stanja, nadzor širenja požara, praćenje gustoće prometa, nadgledanje mora i slično. Osnovna funkcija zračnog broda je fotografiranje zemlje iznad strateške točke gdje se prikupljaju podaci i šalju natrag na zemlju. Nakon toga se prikupljeni podaci procesuiraju te su dostupni korisniku na određenom poslužitelju. Takva usluga omogućuje klijentu, kao što su, primjerice, Google, ili pružatelji telekomunikacijskih usluga, da unaprijedi svoje usluge za krajnje korisnike.

Tržište od 7,3 mlrd. dolara
Inače, vrijednost tržišta daljinskog istraživanja na kojem bi Hipersfera mogla uskoro naći i svoje mjesto pod suncem, u 2011. je iznosila 7,3 milijarde dolara. A u BICRO-u smatraju kako Hipersfera ima potencijal preuzeti značajan postotak udjela na tržištu nakon komercijalizacije te dodatno stvoriti novo tržište koje danas još uvijek ne postoji. Brodovi bi se mogli koristiti i za gradnju novih aplikacija koje bi prodonijele razvoju ICT industrije i utjecale na način života u svijetu u kojem živimo. "Jedan od primjera je Google Earth u realnom vremenu. Tako će fotografije stare mjesecima/godinama zamijeniti one stare nekoliko sekundi/minuta. Samo statistički podaci o kretanjima ljudi i prijevoznih sredstava na području jedne od svjetskih metropola imat će golem značaj za upravljanje gradom ili razvoj poslovnih ideja i ostvarivanje poslovnih potencijala", objašnjava Pečnik, znanstveni mozak Hipersfere. Također, dodaje Pečnik, Hipersfera može služiti i za nadzor privatne imovine u svrhu njezinog osiguranja. No, platformu bi bilo lakše prodati, odnosno naći investitore kada bi država imala više sluha za njezin potencijal. I to ne samo na način da potiče razvoj projekta već da ga i primjenjuje. Naime, kaže nam Grilc, teško je stranom investitoru prodati nešto kada vlastita Vlada nema za to interesa.  "Kada bi Vlada bila investitor, projekt bi sigurno imao veću snagu", ističe Grilc. No, nažalost, do sredine 2012. državna administracija nije uviđala problem s kojim se projekt bori već godinama.

"Hrvatska je postala neatraktivna destinacija za ulaganja, a posebice u visoku tehnologiju. Razlog takvom stanju treba tražiti u višegodišnjem zanemarivanju izrade strategije, kulturi koja odobrava nepotistički sistem itd. Naime, projekt Hipersfera ima predznak nacionalnog interesa, a slični su projekti u svijetu podržani od strane državnih institucija", kaže Grilc, no vjeruje kako će se u predstojećem razdoblju pronaći rješenje te kako će projekt dobiti željenu pažnju državne administracije, ili će postati alat u izgradnji gospodarstva neke druge svjetske države. A razvoju projekta mogao bi pomoći i skori ulazak Hrvatske u EU, kada ćemo postati   korisnici strukturnih fondova. "Pratimo mogućnosti apliciranja  za novac iz fondova Europske unije, ali do sada nismo pronašli adekvatan natječaj koji bi uskladio ciljeve projekta sa ciljevima natječaja. Strukturni fondovi EU nas tek očekuju, a definirani ciljevi i strategije neće biti objavljeni prije 2014. godine. S obzirom na to da su strukturni fondovi orijentirani na mala i srednja poduzeća više od pretpristupnih fondova EU, razmišljamo i o toj mogućnosti sufinanciranja, iako još godinu dana nećemo imati saznanja o sinergiji ciljeva projekta sa ciljevima fondova", ističe Grilc za kojeg nema bojazni da bi zbog stagnacije u realizaciji projekt mogao zastarjeti.

Sada su u stanju hibernacije
"Trenutno ne postoji projekt koji ima i približno slične performanse i koji za tako malo novca može doći do faze u kojoj smo mi danas. Tehnologija koju nudimo na tržištu je još uvijek na najvišem nivou razvoja, vrijeme nas nije pregazilo. Za ovakve projekte je normalno da dugo sazrijevaju i da od njihovog početka do zrelosti prođe desetak godina", poručuje Grilc. Kako bi osigurali dostatna sredstva za nastavak projekta, projekt Hipersfera nalazi se u procesu hibernacije, što podrazumijeva rezanje svih nepotrebnih fiksnih troškova. "Trenutno na projektu nema zaposlenih, ali su svi članovi tima volonteri na projektu. U vrijeme kada je projekt bio u potpunosti aktivan, tvrtka Hipersfera zapošljavala je 25 inženjera i stručnjaka. Prilikom ponovnog pokretanja projekta, na njemu će biti zaposleno dodatnih 25 stručnjaka, koji će projekt dovesti do njegovog  punog potencijala", kaže nam Grilc.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost