Lakši uvoz iz Latinske Amerike negativno će utjecati na hrvatske proizvođače mesa, šećera i žitarica, upozorili su u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u svom analitičkom prilogu Fokus tjedna.

Okretanje Europske unije (EU) tržištima Azije i Latinske Amerike i smanjivanje ovisnosti o američkom tržištu, kako su naveli, za hrvatsko gospodarstvo nosi značajne izazove, posebno za poljoprivredu i prehrambenu industriju i sektore proizvodnje mesa, šećera i žitarica.

Izvješće FAO-a

Cijene hrane u lipnju dosegnule vrhunac, poskupljenje mesa i ulja prevagnulo

Prijetnje carinama, uključujući moguću kaznenu carinu od 50 posto na europsku robu koju bi američki predsjednik Donald Trump mogao uvesti već 9. srpnja, potaknule su EU da smanji ovisnost o američkom tržištu te da se okrene Aziji i Latinskoj Americi. 

Tako, razmatra se pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo (CPTPP), koji okuplja 12 azijsko-pacifičkih zemalja (Australija, Brunej, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, UK, Vijetnam). U paralelnom procesu, EK pokušava finalizirati dugotrajne pregovore s blokom Mercosur (Brazil, Argentina, Paragvaj, Urugvaj), a cilj je osigurati pristup tržištu od gotovo 300 milijuna ljudi te ukinuti carine na čak 91 posto europskog izvoza u te zemlje.

Uz Mercosur, EU je postigla i načelni sporazum s Ukrajinom o trgovini poljoprivrednim proizvodima. Dogovor uključuje kvote za osjetljive proizvode iz Ukrajine (šećer, jaja, med, kukuruz, perad), dok Ukrajina otvara svoje tržište za svinjetinu, perad i šećer iz EU. 

U hrvatskom kontekstu, liberalizacija trgovine sa zemljama Mercosura, istaknuli su iz HUP-a, može imati izravne posljedice.

Naime, sporazum otvara prostor za povećan uvoz osnovnih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje imaju daleko povoljnije uvjete proizvodnje.

Hitna ulaganja u hrvatsku poljoprivredu

“Brazilska, argentinska i urugvajska poljoprivreda znatno su konkurentnije zbog veličine, nižih troškova rada, klime i manje regulative. Zabrinutost iskazuju i velike europske poljoprivredne sile poput Francuske Njemačke i Poljske. Ako one ne mogu zaštititi vlastite proizvođače jasno je da Hrvatska, koja ne može konkurirati ni njima, teško može parirati zemljama Mercosura”, upozoravaju iz HUP-a.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Napominju kako su u sektorima poput mesa, šećera i žitarica negativni učinci za hrvatske proizvođače gotovo izvjesni.

Djelomične prilike, kako su naveli, moguće su u izvozu proizvoda s dodanom vrijednošću poput sireva, slastica i pića, no i tu je upitna cjenovna održivost.

“Stoga je nužno da Hrvatska hitno rješava unutarnje prepreke, u smjeru izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu te njegove konsolidacije, uz snažno poticanje modernizacije i ulaganja u sektor. Bez rasta produktivnosti na svega 32 posto njemačkog prosjeka i konkurentnosti domaća poljoprivreda ostat će trajno izložena negativnim utjecajima ovakvih i sličnih sporazuma”, ističu u HUP-u.

Mišljenja su kako “Hrvatska mora brzo i odlučno djelovati kako bi zaštitila vlastite interese, posebno u poljoprivredi, te osigurala konkurentnu poziciju na novim tržištima”.