Vrijednost greenfield ulaganja u svijetu lani je prema procjenama fDi Intelligencea pala za trećinu, na oko 565 milijardi dolara ili 430 milijardi eura.

Pad priljeva tog tipa izravnih stranih ulaganja (FDI) u europskim je zemljama u prosjeku bio i veći, za petinu. U Hrvatskoj pak zbog nasušne potrebe za novim radnim mjestima godinama zazivamo naročito greenfield FDI-je, ali lani su oni okopnili na tek nešto više od četvrtine zabilježenih godinu prije. Prema podacima koje smo dobili iz središnje banke, lani ih je evidentirano 265 milijuna eura, dok je godinu prije vrijednost greenfield projekata stranih ulagača bila gotovo 970 milijuna eura. Hrvatska je tako 2012. uhvatila skromnih 0,6 tisućinki svjetskog greenfield kolača, a godinu prije blizu 1,5 promila. Zlobnici će se pritom možda prisjetiti brojnih gospodarskih ekskurzija predvođenih predstavnicima Vlade ili HGK, a optimisti bi u svemu mogli prepoznati mnogo prostora za osjetan napredak, i ukupnih stranih ulaganja i onih 'iz ledine'. Ipak, već preklanjski rezultat, ali i višegodišnji niz ranijih ostvarenja, pokazuju da su razmjeri greenfield ulaganja u nas ipak veći nego što se često sugerira kad se govori o tome kako ih je jako malo. Razlog tome moglo bi biti to što se kod takvih ocjena nerijetko cilja na realno gospodarstvo, odnosno industriju i ulaganja u gradnje novih tvornica.

Kako bilo, statistički su greenfield ulaganja i lani, kao i u nepuna dva desetljeća praćenja izravnih stranih ulaganja, u ukupnim FDI-jima participirala u prosjeku blizu tridesetak posto. Istodobno, u izravnim vlasničkim ulaganjima – koja uz greenfielde uključuju preuzimanja i dokapitalizacije preuzetih tvrtki – greenfieldi čine približno polovicu. Lani su pak bili zaslužni za gotovo dvije trećine od 404 milijuna eura izravnih vlasničkih ulaganja. Ukupni FDI, uključujući i zadržane zarade te "ostala ulaganja" (ponajprije dužnički odnosi s vlasnički povezanim osobama) iznosili su 973 milijuna eura. Neto priljev stranog kapitala po osnovi dokapitalizacija tvrtki lani je gotovo potpuno presušio; samo 38 milijuna eura nasuprot 868 milijuna godinu prije (kad su se pojačano pretvarala potraživanja u vlasništvo), a posljednjih su godina strane kompanije i banke uvelike posustale i s preuzimanjima. Ona su lani jedva premašila 100 milijuna eura (neto), a godinu prije bilo ih je za trećinu više.Uz znatno okopnjele neto priljeve po preuzimanjima i dokapitalizacijama, tijekom četiri krizne godine udjel greenfield FDI-ja u izravnim vlasničkim ulaganjima bio je i osjetno veći nego lani.

Međutim, kao i kod ukupnih FDI-ja, i kod greenfielda je kod nas već kronično veći problem njihova struktura. U njoj izrazito dominiraju usluge, odnosno tercijarni sektor; od financija i trgovine do nekretnina. Ti su sektori bili glavne mete i u greenfield ulaganjima. Imamo strukturu stranih ulaganja koja više preraspodjeljuje postojeću dodanu vrijednost nego što stvara novu, reći će ekonomski analitičari. Premalo je ulaganja koja (trajnije) povećavaju zaposlenost i šire proizvodnu osnovicu, koja su usmjerena prema međunarodno razmjenjivim dobrima i na kraju povoljno utječu i na vanjske pozicije ekonomije, od udjela izvoza robe i usluga u BDP-u pa do razine vanjskog duga. Iako i stručna literatura i iskustva raznih zemalja sugeriraju da priljev FDI-ja može potaknuti izvoz, a prema kumulativnom iznosu FDI-ja po stanovniku ne stojimo loše u odnosu na usporedive zemlje, kod nas spomenuti učinci izostali. Od desetak europskih tranzicijskih zemalja niži udjel izvoza robe i usluga u BDP-u ima tek Rumunjska.

Udjel u svjetskom izvozu nam, za razliku od većine, stagnira ili pada niz godina, a jedna smo od zemalja koje su i u razdobljima jačih priljeva stranih ulaganja prilično brzo povećavali i vanjski dug. Niskom stopom zaposlenosti prednjačimo i u širem krugu europskih zemalja. Od dvije aktualne privatizacije u financijskom sektoru barem jedna će se odraziti i na ovogodišnju sliku izravnih stranih ulaganja (preuzimanje i/li dokapitalizacija). To bi dodatno podcrtalo postojeću strukturu FDI-a, ali s obzirom na predviđanja privatne potrošnje i domaće potražnje za kreditima, u dogledno je vrijeme barem u zoni greenfild ulaganja izgledniji jači fokus na neke druge djelatnosti poput npr. energetike.