U okviru mjera aktivne politike zapošljavanja (APZ) Hrvatski zavod za zapošljavanje godinama dodjeljuje i potpore za samozapošljavanje, a od desetak mjera APZ-a one su prema iznosima isplata već godinama i najzastupljenije.

U posljednjih pet godina, iz iznimku pandemijske 2020., godišnje se šest-sedam tisuća nezaposlenih osoba uz pomoć tih poticaja odlučilo pokrenuti vlastiti posao osnivanjem tvrtki ili obrta. A premda rekordan broj novouključenih korisnika tih potpora i dalje drži pretpandemijska 2019. s čak 8723 nova korisnika, prošle godine isplaćen je rekordan iznos tih potpora, od gotovo 590 milijuna kuna.

Određeni broj novih korisnika potpore za samozapošljavanje nedavno se dopisom redakciji Poslovnog dnevnika požalio jer su, kažu, dobili pozitivnu ocjenu HZZ-a za poslovni plan u 2022., a dio ih već dva mjeseca, pa i više, čeka na poziv na potpis ugovora, a time i isplatu sredstava.

”Problem je što su korisnici potpore odmah po primitku pozitivne ocjene dobili kratak rok u kojem su morali osnovati tvrtku ili obrt, zaposliti se u istom te (uz plaću) uredno i redovno plaćati doprinose i druga propisana davanja”, kažu.

Podsjećajući da se, prema propozicijama te mjere, radi o osobama koje su prethodno bile nezaposlene pa je za pretpostaviti i da baš i nemaju tisuće eura vlastitih sredstava kako bi osigurali početak poslovanja, kupili opremu i počeli ostvarivati prihode.

Nezadovoljstvo im je pojačalo to što su do njih neslužbeno došle informacije da su razlog njihovu čekanju određeni zastoji vezani uz nove aplikacije i prilagodbe HZZ-ova sustava prelasku na euro. Ukratko, zaključili su da je HZZ euro dočekao nepripremljen, dovodeći dio novih korisnika potpore u financijske probleme, što u krajnjem slučaju, kažu, može značiti ostanak bez potpore i prije nego im ista bude dodijeljena.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, međutim, kažu kako je prelazak na euro odrađen u skladu sa svim zakonskim propisima, kao i da ne postoje zastoji u radu aplikacije zbog prilagodbe euru. Prema njihovu objašnjenju, stvar je u dinamici pristizanja zahtjeva unutar godine; jednostavno, najviše ih se slijeva nedugo prije isteka rokova za dostave, a tako je bilo i lani.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje/D. Puklavec/PIXSELL

Krajem svake kalendarske godine ili, točnije, uoči isteka rokova za dostavu zahtjeva za samozapošljavanje, HZZ uobičajeno zaprima značajno veći broj zahtjeva nego u ostatku godine. S obzirom na velik broj zahtjeva i dinamiku obrade, potpisu ugovora pristupa se u najkraćem mogućem roku, a po potpisu ugovora izvršavaju se isplate”, navode u odgovoru na naš upit. Kako je ta dinamika izgledala prošle godine?

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U Zavodu na čelu s ravnateljem Antom Lončarom navode da su u 2022. zahtjeve za dodjelu potpore za samozapošljavanje zaprimali do 31. listopada. Ukupno je zaprimljeno 10.359 zahtjeva, s tim da je oko četvrtine odnosno više od 2500 zahtjeva pristiglo upravo tijekom listopada, a samo u posljednjem tjednu tog mjeseca preko 1000 zahtjeva.

Od ukupnog broja lani zaprimljenih zahtjeva pozitivno ih je ocijenjeno 6378 te je isplaćeno ukupno 588,5 milijuna kuna odnosno 78,1 milijun eura.

Pred isplatom 304 zahtjeva
”Trenutno su u fazi potpisa ugovora ili pred isplatom 304 zahtjeva, koji će biti potpisani i isplaćeni u što skorijem roku”, poručuju iz HZZ-a. Inače, u proteklih sedam godina isplaćeno je gotovo 2,43 milijarde kuna odnosno 322 milijuna eura potpora za samozapošljavanje. Gotovo polovica tog iznosa isplaćena je u posljednje dvije godine, s tim da su preklani prvi put premašile pola milijarde kuna (506 milijuna), a lani su porasle za 16 posto, čime su dosegnule tek nešto manje od 590 milijuna.

Istodobno, porast broja novouključenih korisnika prošle godine bio je nešto manji od porasta iznosa isplaćenih potpora. Nakon što ih je u 2021. uključeno 6332, lani je broj novih korisnika porastao na 6378, ne računajući tristotinjak čiji su se poslovni planovi prošli zadane kriterije, ali tek trebaju sklopiti ugovore. Zamah te mjere bilježi se od početka 2018., a u proteklih sedam godina, primjerice, tako u poduzetništvu se okušalo blizu 38 tisuća osoba koje su prije toga bile u statusu nezaposlenih.

U međuvremenu su se i propozicije za njezino korištenje mijenjali. Među lanjskim novinama bila je, primjerice, nadogradnja potpora za samozapošljavanje kroz mjeru Mobilnost radne snage – Biram Hrvatsku, koja je bila zamišljena kao jedna od mjera demografske revitalizacije (uključujući i dodatne iznose potpore za povratnike u Hrvatsku), ali unatoč prvotnim najavama Vlade, njezini su se dometi očekivano pokazali skromni, jer to može biti tek motiv više onima koji i mimo te mjere razmišljaju bilo o preseljenju unutar Hrvatske ili povratku u nju.

Usto, lani su uvedene i Zeleno/Digitalno potpore za samozapošljavanje odnosno pokretanje posla u djelatnostima koje se uklapaju u katalog za tu mjeru i definiciju zelenih i digitalnih radnih mjesta.

Lani je broj novih korisnika potpora za samozapošljavanje porastao na 6378/SHUTTERSTOCK

Tri skupine potpora
Za 2023. zahtjevi za dodjelu potpora za samozapošljavanje zaprimaju se do kraja rujna odnosno do iskorištenja osiguranih sredstava. Predviđeni iznosi potpora, ovisno o djelatnostima podijeljeni su u tri skupine, a kreću se u rasponu od 7000 do 15.000 eura.

Najviši razred potpore (do 15 tisuća eura) predviđen je za pokretanje vlastitog posla u djelatnostima koje se prema nacionalnoj klasifikaciju svrstavaju u prerađivačku industriju i građevinarstvo, dok npr. za samozapošljavanje u području IT sektora (kategorija Informacija i komunikacija) potpore sežu do 10.000 eura.