Ove je godine u Hrvatskoj osnovana 531 nova tvrtka: njih 355 za 10 kuna (jednostavna društva s ograničenom odgovornošću), 171 je klasični d.o.o., tri su ustanove te po jedna zadruga i komanditno društvo. Iz registra je pak izbrisano 112 subjekata, od toga 104 d.o.o.-a.Podaci su to Visokoga trgovačkog suda (VTS) za razdoblje od 1. do 16. siječnja. Oni samo potvrđuju da su izbrisane tvrtke statistička kap u moru u odnosu na val čišćenja započet još od lani po izmijenjenom zakonu o sudskom registru, što je poduzela bivša Vlada, te nastavljen i u 2013. godini, u znatno manjem opsegu. U Hrvatskoj je, naime, početkom 2012. postojalo 153.876 trgovačkih društava, a do kraja iste godine izbrisano je oko 33.600 subjekata, od čega, pak, 33.067 društava s ograničenom odgovornošću. To znači da je u odnosu na početno stanje u jednoj godini nestalo oko 22 posto tvrtki, i to uglavnom onih za koje se pretpostavlja da nisu radile. Velik posao obavili su sudski registri trgovačkih sudova, no priči o nestajanju tvrtki tu nije kraj.

Fantomske tvrtke u stečaj
S jedne strane ministar financija Slavko Linić sad najavljuje veliki posao čišćenja koji je pred tim resorom jer, kaže, nelikvidni dužnici koji nemaju zaposlenih završit će u stečaju, a ne u predstečajnoj nagodbi. Fina nam je potvrdila da je do 24. siječnja 2013. zaprimila 2963 prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe: obveze tih tvrtki iznose ukupno 29.118.113.383 kune i imaju 23.120 zaposlenika, što znači da stečaj čeka tisuće subjekata iz redova tzv. fantomskih tvrtki koje taj postupak nisu predložile. No, na drugoj strani, na Visokom trgovačkom sudu očekuju da će 2013. biti izbrisano još šest tisuća neaktivnih tvrtki prema članku 70. Zakona o sudskom registru. Najveći broj subjekata, konkretno njih 30.377, registarski sudovi su izbrisali lani upravo zato što tri godine nisu Financijskoj agenciji predavali financijska izvješća. Prema riječima Marija Vukelića, predsjednika Visokog trgovačkog suda, tvrtki koje su stvarno poslovale, te su na kraju lani završile u stečaju i stoga su 2012. bile izbrisane, bilo je oko tri i pol tisuće. 

Klasičnima vjeruju
"Najnoviji podaci iz 2013. o broju novih i izbrisanih tvrtki zbog kratkoće razdoblja nisu relevantni za procjenu daljnjih kretanja", objašnjava Vukelić. Od listopada 2012., objašnjava, osnovano je 1799 jednostavnih d.o.o.-a  za 10 kuna, dok je u cijeloj 2012. osnovano 6626 klasičnih te se očekuje nastavak osnivanja i jednih i drugih oblika u ovoj godini.  Kako su, naime, društva s ograničenom odgovornošću dominantna u strukturi hrvatskog gospodarstva (čine oko 99 posto), u trgovačkom sudstvu ne vjeruju da će novi poduzetnici odustati od njih, ponajprije zbog ograničavajućih zakonskih faktora  vezanih uz tvrtke za deset kuna. U poslovnom će se svijetu ozbiljnije shvatiti ponude koje dolaze od d.o.o.-a nego od onih s prefiksom "jednostavni", smatraju mnogi. S tim u vezi Vukelić ističe kako će biti zanimljiv podatak o tome koliko će se jednostavnih d.o.o.-a kojima će posao dobro krenuti vremenom preoblikovati u klasične jer će im kapital porasti. "Taj podatak bit će relevantan kao pokazatelj poslovne uspješnosti u segmentu jednostavnih d.o.o.-a", ističe Vukelić.

Varljiv pokazatelj
I u Centru za makroekonomske analaze Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu kako je kratko razdoblje na koje se odnose podaci zapreka za zaključak kakvo će biti raspoloženje potencijalnih poduzetnika u ovoj godini. Direktorica Centra Jasna Belošević-Matić ističe, međutim, da se očekuje nastavak trenda povećanja registracije novih tvrtki. Broj registriranih i aktivnih trgovačkih društava stalno se povećavao čak i u godinama najizraženije krize u Hrvatskoj (2009. i 2010.), pa nema razloga da taj trend bude prekinut u ovoj godini, u kojoj se očekuje blagi rast gospodarske aktivnosti, smatra Belošević-Matić. Napominje i da je osnivanje jednostavnih trgovačkih društava omogućeno potkraj listopada 2012. te da ne postoje usporedivi podaci za prethodne godine. "Te se tvrtke mogu osnivati s malim temeljnim kapitalom, bez zaposlenih, a mogu ih osnivati i osobe u radnom odnosu, što umanjuje njihov značaj kao pokazatelja aktualne gospodarske situacije. Naravno, njihovo je osnivanje pozitivno jer se sektor malih poduzeća najlakše prilagođava stanju na tržištu te će barem dio njih utjecati na ukupnu gospodarsku aktivnost", kaže Jasna Belošević-Matić.

Ekonomist Ljubo Jurčić

Prije očajnici nego poduzetnici

Ekonomist Ljubo Jurčić tvrdi da registriranje tvrtki nikad nije bilo zapreka povećanju gospodarskih aktivnosti, pa tako ni nove tvrtke, ako nemaju proizvod, neće donijeti veće gospodarske aktivnosti. Ponovno se osnivaju tvrtke iz očaja ili iz špekulativnih razloga, kaže, tumačeći da povećane registracije ove godine neće biti ništa drugo nego potez očajnika ili stvaranje rezervnih računa na koje se može knjižiti prihod, prebaciti troškove za kupnju, primjerice, automobila. "Poslužit će kao porezni zaklon, a ne za poduzetništvo. Osim toga, jeftine tvrtke neće ni za 0,1 posto podići gospodarske aktivnosti, a ni većina novih klasičnih d.o.o.-a neće postati aktivne tvrtke. Ako formirate tvrtku, ne znači da ćete imati posao", navodi  Jurčić, podsjećajući na to da je i u drugoj polovici 90.-ih te početkom 21. stoljeća značajan broj tvrtki osnovan iz čistog očaja nakon gubitka posla, a mnogi koji su tako počeli raditi ubrzo su došli u lošiju situaciju jer su nabili troškove. To nisu bili poduzetnici nego očajni ljudi, a tako će biti i danas, smatra Jurčić. Kako je likvadacijski postupak skup i dugotrajan, teže je, podsjeća, zatvoriti nego otvoriti tvrtku. "U svakoj zemlji postoji nekoliko postotaka uspješnih poduzetnika, dok je velik broj registracija tvrtki zapravo znak da gospodarstvo ne funkcionira", zaključuje Jurčić.