Izrasla na temeljima nekad poznate zadarske tvornice specijalnih alatnih strojeva SAS, tvrtka HSTec (High Speed Technique) nedavno dobila nagradu Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika u Hrvatskoj, a Željko Goja, jedan od osnivača, suvlasnika i direktor "tvornice na kraju grada", kako je mediji često opisuju, kaže kako to nije prva nagrada takve vrste i podsjeća da su slična priznanja osvojili i 2007. i 2008. godine. 

Kako komentirate sve te nagrade? 
Na ovo pitanje odgovor bih započeo izrekom engleskog publicista Geoffreya Nicholsona –  istraživanje je transformacija novca u znanje, a inovacija je transformacija znanja u novac. Da bi HSTec izvozio inovativne proizvode i rješavao zahtjevne projekte visoke tehnologije, u prvom koraku mora ulagati u istraživanja i u znanje te okupljati tim motiviranih ljudi koji žele učiti i stvarati. Misija tvrtke HSTec je ostvarivati inovativna rješenja na području energetski i funkcionalno učinkovite pogonske tehnike i industrijske i robotske automatizacije, stvarajući nove vrijednosti.Usmjereni smo na potrebe i zadovoljstvo kupaca sa ciljem postizanja i osiguravanja njihova povjerenja te na uvođenje novih tehnologija. Naš odgovor na krizu koja je i nas pogodila 2009. godine bio je zadržati ljude, uložiti u znanje za novu "nišu" robotske automatizacije i na taj način proširiti svoju ponudu. Ova ulaganja doprinjela su rastu prometa tako da smo s oko 22 milijuna kuna krizne 2009. godine rasli po stopama od oko 20 posto, i to na 27 milijuna kuna već 2010. te na 31,3 milijuna 2011. i na 39,3 milijuna kuna u 2012. godini. Ulaganjem u ljude i znanje uspjeli smo ugovarati i ostvarivati tehnički zahtjevne projekte sa ciljem unaprjeđenja tvrtke i s težnjom za vodećom pozicijom na globalnom i regionalnom tržištu. Ovu viziju inovativnosti i iz nje proizašle brojke vjerojatno je prepoznala i Udruga hrvatskih izvoznika i to je razlog dobivanja nagrade Zlatni ključ za inovativnost. 

Koliko izvozite  i u koje zemlje?
HSTec izvozi na tržišta Europske unije i SAD-a od 80 do 90 posto proizvodnje, a imamo i stalnu težnju za širenjem na nova tržišta i za stvaranjem novih proizvoda i usluga. Upravo smo zbog toga u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom nedavno sudjelovali na Sajmu tehnike i inovacija u Beogradu jer se želimo probiti i na tržište Srbije gdje su velike investicije u automobilsku industriju.

Prema vašemu mišljenju, što će se dogoditi nakon 1. srpnja?
Promjene koje slijede s ulaskom u Europsku uniju neće bitno utjecati na poslovanje HSTeca budući da s tim tržištem HSTec i sada dominantno posluje. Otvara nam se veliko tržište bez graničnih barijera i na njemu će mala i srednja poduzeća koja imaju partnere i tradiciju imati povoljniju situaciju. Formalno, trgovina sa članicama neće se tretirati kao izvoz u izvoznoj bilanci i dio poslovanja bit će znatno olakšan zbog ukidanja carinskih barijera. To što ćemo izgubiti privilegije na tržištu Cefte za HSTec nema utjecaja jer do sada nismo značajno sudjelovali na tom tržištu. Kao članica EU i kao partner niza europskih tvrtki nadamo se da ćemo lakše plasirati naše nove tehnologije i zbog toga ćemo se postupno otvarati i prema tržištu Cefte i Ruske Federacije.

Koja je Vaša formula uspjeha? U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja na najnižim granama.
Naš uspjeh, rast i konkurentnost temelji se na stalnom učenju kroz rad i zalaganje svih naših djelatnika. Nažalost, u Hrvatskoj je u proteklih dvadesetak godina izvršena značajna deindustrijalizacija. Nepovoljno kretanje tečaja s prejakom kunom koja je pogodovala uvoznom i bankarskom sektoru uz globalno snižavanje cijene proizvoda ekspanzijom jeftinih proizvoda s Dalekog istoka glavni su uvjeti otežanog poslovanja izvoznika. Smanjenje konkurentnosti fiksnom i precijenjenom kunom, uz kontinuirani rast cijena rada i materijala, dovelo je do smanjenja industrijskog sektora, smanjenja izvoza i do vrlo lošeg industrijskog okruženja. Sada na vratima ulaska u EU nije realno očekivati značajniju promjene tečaja. U ovakvim okolnostima važno je  zaposliti svoje kapacitete u prvom redu njegovanjem inovativnosti i razvoja uz minimiziranje svih troškova poslovanja. Trenutačno je nerealno očekivati da će država u ovom stanju smanjiti poreze i davanja. Mišljenja sam da se efikasnim mjerama poticanja proizvodnje i izvoza iz EU fondova ipak mogu pokrenuti neki procesi u malom i srednjem poduzetništvu.

Kontinuirano tražite mlade stručnjake za posao ili praksu. Jeste li tražili ili dobili državne poticaje za zapošljavanje?
U HSTecu trenutačno radi 57 stručnjaka većinom strojarske struke, a u sestrinskom Kontaktu zaposleno je sedam elektroničara. Prosječne bruto plaće, ovisno o opterećenju kapaciteta i satima rada, kreću se od 1600 do 1700 eura. Otvoreni smo za suradnju s vrhunskim mladim stručnjacima, a poticaje za zapošljavanje vrlo rijetko koristimo jer profili koji su HSTecu potrebni obično nisu na čekanju u zavodima za zapošljavanje.

Sudjelovali ste u osnivanju AD Klastera. Zašto?
Članice AD Klastera najznačajnije su hrvatske tvrtke iz područja proizvodnje dijelova pribora i opreme za automobilsku industriju umrežene sa znanstvenim i stručnim institucijama. Nama je važno da sudjelujemo u projektima koje zajednički pokreću članovi AD Klastera. Mi se u AD Klasteru želimo pozicionirati i nametnuti svojom inovativnošću kao partner velikim tvrtkama za razvoj, automatizaciju i robotizaciju. Težimo tome da klasteri još širim umrežavanjem predstavnika industrije, državnih institucija i akademsko/znanstveno-istraživačkih institucija identificiraju inovativne i sinergijske projekte od nacionalnog interesa, razvijajući svoje članice u vodeće u svom području kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. Veliku šansu vidimo upravo u povlačenu sredstava iz EU fondova koristeći sinergijske prednosti umrežavanja.

Korist od Phare programa  

Iz Phare 2006 povukli ste 99 tisuća eura. Koliko vam je to pomoglo i hoćete li ponovno aplicirati za sredstva iz fondova EU?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Projekt Phare 2006 bavio se razvojem inovativnih pogonskih sustava implementacijom upravljanja cjelokupnim životnim ciklusom proizvoda. Za razvoj novih proizvoda na današnjem tržištu moramo stalno poticati kreativnost i inovativnost otklanjanjem organizacijskih ograničenja. Uvođenjem poslovnog SAP Business All-in-One  i PLM-a (Product Lifecycle Management) sustava HSTEC je već prije planirao unaprijediti svoje izvozno poslovanje. Potpora iz programa PHARE 2006 idealno se uklopila u naše poslovne ciljeve i pomogla nam u realizaciji tog složenog projekta. Prepoznali smo priliku za unapređenje tvrtke i zbog toga smo u projekt PHARE 2006 uložili jako puno truda i dodatnih vlastitih sredstava i sigurno nećemo stati na tome.