"Ako se vrata ne mogu otvoriti ne treba ulaziti na silu. Treba pronaći ključ i otvoriti ih te upravo medicina svakodnevno potvrđuje tu jednostavnu poruku", poručio je Boris Labar iz Centra za ekspertnu medicinu u uvodu stručnog izlaganja o novim trendovima u dijagnostici i liječenju leukemija i limfoma. Danas se liječenje bazira na tri ključna stupa: transplantaciji, pametnim lijekovima i T-CAR stanicama koji su u posljednjih 30-ak godina značajno povećali ishode izlječenje i doživljenje.

Laka dostupnost krvotvornih matičnih stanica omogućuje njihovu brzu identifikaciju i u bolesti i zdravlju, a suvremenim tehnikama molekularne biologije danas je moguće objektivno procijeniti kritičnu veličinu malog broja zloćudnih stanica i procijeniti liječenje. Primjena transplantacije matičnih stanica omogućila je kombinaciju dva antitumorska terapijska pristupa. Intenzivna priprema, citotoksični lijekovi i zračenje uništavaju zloćudne stanice, ali i toksično djeluje na one zdrave. Stvara se prostor za prihvaćanje transplantiranih stanica koje posjeduju imuni antitumorski učinak pa je djelotvornost alogene transplantacije najveća i nešto više od 50 posto bolesnika danas se može se smatrati izliječenima. U usporedbi s kemoterapijom, transplantacija je poboljšala ishod liječenja 20 do 30 posto. Ono što će obilježiti 21. stoljeće je ciljana terapija, odnosno primjena pametnih lijekova i monoklonskih protutijela, istaknuo je Labar. "Kad sam počeo raditi razmišljali smo hoće li pacijenti doživjeti nekoliko godina od dijagnoze, danas imamo nevjerojatne pomake, a doživljenje pacijenata smo pomaknuli do 80 posto", zaključio je Labar.

Primjena molekularnih tehnologija i analiziranje DNA i RNA u kliničkoj praksi eksponencijalno su povećale medicinske spoznaje, amolekularna genetika postala je aktivno oruđe dijagnostike, istaknuo je Wolfgang Höppner iz tvrtke Bioglobe u prezentaciji o primjeni molekularne tehnologije u kliničkoj praksi. Ranije korištene isključivo u znanstvene svrhe, metode sekvenciranja nove generacije ili masena spektrometrija sva više ulaze u rutinsku zdravstvenu zaštitu.

"Bolesti su promjene genoma, mutacije na razini gena. One mogu dovesti do pogoršanih uvjeta u organizmu poput intolerancije na laktozu ili bolesti. Najjednostavnija situacija je kad jedan gen uzrokuje jednu bolest, u slučaju poput mišićne distrofije. Često imamo složeniju situaciju da je jedna molest uzrokovana mutacijom više gena, primjerice rak crijeva, do bolesti koje uzrokuje mutacije 20 do 50 ili više gena", kaže Höppner dodajući da danas znamo za 5588 genetskih oboljenja za što su odgovorna 3452 gena.