Hrvatska udruga poslodavaca je danas, nakon 20 godina rada i djelovanja, bez sumnje jedna od najbolje organiziranih i najutjecajnijih udruga u Hrvatskoj. Kroz upornu borbu za stvaranje boljih uvjeta za poslovanje u zemlji etablirali smo se kao snažan glas, ne samo svojih članova već svih poduzetnika u Hrvatskoj.Da je naš rad prepoznat najbolje dokazuje stalan rast broja članova – HUP trenutno ima više od 6000 članova koji stvaraju više od 70% prihoda privatnog poduzetništva.

S obzirom da je članstvo u HUP-u dobrovoljno, za nas je posebno poticajan rast broja članova koji smo zabilježili u posljednjim kriznim godinama kada su domaći poduzetnici bili prisiljeni rezati apsolutno sve troškove koji ne doprinose poslovanju, a kako bi sačuvali stabilnost svojih tvrtki. Činjenica da na članstvu u HUP-u nisu rezali pokazuje da svojim članovima osiguravamo visoku dodanu vrijednost. HUP danas djeluje kroz čak 29 granskih udruga, ima snažnu regionalnu prisutnost kroz tri regionalna ureda, u Osijeku, Rijeci i Splitu, dok je u Zagrebu centralni ured u kojem djeluju i središnja tijela HUP-a. Takva organizacija jamči da u radu tijela HUP-a jednaku mogućnost imaju participirati i veliki i srednji i mali poduzetnici iz svih domaćih regija, a u svojim inicijativama i aktivnostima svi dobivaju jednaku podršku udruge. Koliko zastupljenost poduzetnika raznih veličina, iz raznih sektora gospodarstva i iz raznih dijelova zemlje često predstavlja izazov pri usklađivanju stavova, toliko je upravo takav način organizacije zaslužan za legitimitet stavova i snažnu poziciju koju je HUP izgradio u pregovorima s Vladom i sindikatima.A u tom tripartitnom socijalnom dijalogu HUP pokušava utjecati prvenstveno na promjenu poslovne klime u zemlji.

Naš stav je jasan – želimo li potaknuti gospodarski oporavak i održivi gospodarski rast i razvoj temeljen na rastu konkurentnosti moramo rasteretiti poduzetnike previsokih državnih nameta, moramo povećati prohodnost i efikasnost državnog i javnog sektora te njegovo ukupno djelovanje usmjeriti ka potpori gospodarstvu, moramo povećati razinu pravne sigurnosti, smanjiti korupciju i jačati neovisnu ulogu regulatornih tijela. Hrvatska je danas nisko na globalnim ljestvicama konkurentnosti, ne stojimo bolje ni po ocjenama poslovne i investicijske klime, porezno opterećenje nam je u pojedinim kategorijama među najvišima na svijetu, na samom vrhu smo i po korupciji. Kriza koja traje već petu godinu zaredom do kosti je ogolila te probleme koje smo godinama gurali pod tepih. No, unatoč tako nepovoljnom poslovnom okruženju, pri naletu krize privatni je sektor uspio prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu. Poduzetnici su pokrenuli restrukturiranja, mijenjali poslovne modele pa i čitave strategije na tržištu, otvarali su nova tržišta te su naučili brzo reagirati na tržišne signale. Kriza nas je naučila boljem planiranju i procjeni rizika te opreznijem poslovanju. Također, većina poduzetnika je shvatila da sami teško mogu opstati na sve zahtjevnijem tržištu pa su inicirali poslovna partnerstva, kako projektna tako i ona dugoročnija.

Počeli su više surađivati sa znanstvenim sektorom i akademskom zajednicom kako bi povećali razinu vlastitog znanja, konkurentnosti te povećali kapacitete za istraživanja i razvoj. Oni koji su uspjeli preživjeti skupili su glave, počeli surađivati i postali još žilaviji na tržištu. Tako su bez sumnje povećali šanse za preživljavanje i na tržištu Europske unije. Naravno, da smo daleko od cilja, ali proces u privatnom sektoru je pokrenut, znamo što moramo raditi da bi bili konkurentni, znamo koje su nam mane i vrline, znamo da je proces promjena kontinuiran i da ćemo se morati stalno mijenjati i prilagođavati svijetu oko nas, i znamo da samo tako možemo dostići i sačuvati razinu konkurentnosti koju moramo imati ako želimo biti uspješni. No, isto tako znamo da u toj borbi ne možemo sami, i da nam treba pomoć okruženja države u kojoj živimo i stvaramo. Na žalost, u isto vrijeme, to isto okruženje, državni i javni sektor nisu pratili promjene, ostali su zaštićeni i izbjegli su nužne reforme i restrukturiranja. Umjesto da kao odgovoran javni servis pruže potporu privatnom sektoru koji je pod udarom krize izgubio velik dio tržišta, državni i javni sektor nas svojim neracionalnim poslovanjem i previsokim davanjima, vuku unazad.

Umjesto da svojim proaktivnim djelovanjem, usmjeravanjem sustava obrazovanja i ulaganjem u istraživanje i razvoj stvaraju okruženje u kojem domaći poduzetnici mogu napraviti iskorak na tržištu, zatvorenošću i tromošću nas osuđuju na puko preživljavanje na tržištu.Takvo stanje je neodrživo. Želimo li uspjeli na tržištu Europske unije na koje uskoro ulazimo, moramo realizirati sveobuhvatne reforme i državni i javni sektor pretvoriti u efikasniji i jeftiniji servis poduzetnicima koje će omogućiti novi zalet. Ova kriza nam je otvorila oči i jasno pokazala da reforme koje godinama odgađamo moramo pokrenuti jer bez toga nećemo naprijed. Da bi se to dogodilo, uz poslodavce, svi zajedno, i Vlada i sindikati, trebaju preuzeti punu odgovornost i napraviti sve što je u njihovoj moći da se stvore uvjeti da stvari u gospodarstvu konačno krenu na bolje. U HUP-u  ćemo se za to nastaviti boriti za svoje članove, ali i za sve poduzetnike u Hrvatskoj, te za boljitak cijele države.

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a