Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Kuvajtska vlada na čelu zemlje želi premijera umjesto bolesnog emira

Autor: Poslovni.hr
25. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —

Maleni emirat potresaju i prenapuhane rezerve nafte, kojih je upola manje od proklamiranih 99 milijardi barela

Maleni emirat u Perzijskom zaljevu nalazi se, po svemu sudeći, pred velikim političkim i gospodarskim problemima. Osim što se očekuje abdikacija sedam dana “starog” emira šeika Saada al-Abdule al-Sabaha, naftne rezerve čini se da su dvostruko manje od očekivanih.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Frizirani izvještaji
Naime, poslije zahtjeva kuvajtske vlade od parlamenta da na izvanrednom zasjedanju odluči o sposobnosti novog emira za vladanje, udar na stabilnost države stigla je iz međunarodnih ekonomskih krugova kada su obajvljeni strogo čuvani podaci o procjeni realnih rezervi crnog zlata u Kuvajtu. Pozivajući se na interne podatke tvrtke Kuwait Oil Comp., časopis Petroleum Intelligence Weekly objavio je informaciju da maleni emirat ima 48 milijardi barela, a ne 99 milijardi koliko se do jučer mislilo. Iako je sada teško prognozirati kako će se objavljivanje ovog podatka utjecati na daljni razvoj Kuvajta, poznavatelji situacije na terenu jednoglasni su utvrdnjama da je i ta informacija dio borbe za vlast u emiratu između dviju ogranaka vladajuće obitelji.
Što se tiče pitanja treba li 75-godišnji šeik Saad al-Abdula al-Sabah, koji je slabog zdravstvenog stanja, vladati državom, analitičari tvrde da iza svega stoji premijer šeik Sabah al-Ahmad al-Sabah kojeg se smatra najizglednijim kandidatom za dužnost kuvajtskog emira ako šeika Saada oslobode te dužnosti. Šeik Saad inače je jučer trebao pred parlamentom položiti prisegu kao novi emir. Prema kuvajtskoj tradiciji, na dužnosti emira koji vlada zemljom trebaju se smjenjivati dva glavna ogranka obitelji Sabah.
Predsjednik parlamenta Khorafi rekao je da je primio pismo s vladinim zahtjevom prošle noći. “Primio sam pismo vlade prošle noći”, rekao je Khorafi i dodao da u njemu vlada traži od parlamenta da održi izvanrednu sjednicu na kojoj bi se razmotrili zakoni o nasljeđivanju i usvojila rezolucija da šeik Saad nije u stanju vladati zbog svog zdravstvenog stanja. Za smjenjivanje šeika Saada s dužnosti emira potrebna je dvotrećinska većina parlamenta koji broji 50 članova, kao i da najmanje jedan član vlade bude sudjeluje u glasanju. Prema kuvajtskom ustavu, vlada može zatražiti liječnički pregled emira i podnošenje izvješća o njegovu zdravlju parlamentu. Sam šeik Saad naslijedio je dužnost emira nakon smrti njegova bratića šeika Jabera al-Ahmada al-Sabaha, a premijer šeik Sabah, brat pokojnog emira, de facto je vladao Kuvajtom proteklih nekoliko godina i analitičari drže da je najizgledniji kandidat za novog emira, ako bi Saada smijenili zbog godina i zdravstvenog stanja. Šeik Sabah potječe iz ogranka Jaber obitelji Sabah, a šeik Saad iz ogranka Salem.

Maleni emirat u Perzijskom zaljevu nalazi se, po svemu sudeći, pred velikim političkim i gospodarskim problemima. Osim što se očekuje abdikacija sedam dana “starog” emira šeika Saada al-Abdule al-Sabaha, naftne rezerve čini se da su dvostruko manje od očekivanih.

Frizirani izvještaji
Naime, poslije zahtjeva kuvajtske vlade od parlamenta da na izvanrednom zasjedanju odluči o sposobnosti novog emira za vladanje, udar na stabilnost države stigla je iz međunarodnih ekonomskih krugova kada su obajvljeni strogo čuvani podaci o procjeni realnih rezervi crnog zlata u Kuvajtu. Pozivajući se na interne podatke tvrtke Kuwait Oil Comp., časopis Petroleum Intelligence Weekly objavio je informaciju da maleni emirat ima 48 milijardi barela, a ne 99 milijardi koliko se do jučer mislilo. Iako je sada teško prognozirati kako će se objavljivanje ovog podatka utjecati na daljni razvoj Kuvajta, poznavatelji situacije na terenu jednoglasni su utvrdnjama da je i ta informacija dio borbe za vlast u emiratu između dviju ogranaka vladajuće obitelji.
Što se tiče pitanja treba li 75-godišnji šeik Saad al-Abdula al-Sabah, koji je slabog zdravstvenog stanja, vladati državom, analitičari tvrde da iza svega stoji premijer šeik Sabah al-Ahmad al-Sabah kojeg se smatra najizglednijim kandidatom za dužnost kuvajtskog emira ako šeika Saada oslobode te dužnosti. Šeik Saad inače je jučer trebao pred parlamentom položiti prisegu kao novi emir. Prema kuvajtskoj tradiciji, na dužnosti emira koji vlada zemljom trebaju se smjenjivati dva glavna ogranka obitelji Sabah.
Predsjednik parlamenta Khorafi rekao je da je primio pismo s vladinim zahtjevom prošle noći. “Primio sam pismo vlade prošle noći”, rekao je Khorafi i dodao da u njemu vlada traži od parlamenta da održi izvanrednu sjednicu na kojoj bi se razmotrili zakoni o nasljeđivanju i usvojila rezolucija da šeik Saad nije u stanju vladati zbog svog zdravstvenog stanja. Za smjenjivanje šeika Saada s dužnosti emira potrebna je dvotrećinska većina parlamenta koji broji 50 članova, kao i da najmanje jedan član vlade bude sudjeluje u glasanju. Prema kuvajtskom ustavu, vlada može zatražiti liječnički pregled emira i podnošenje izvješća o njegovu zdravlju parlamentu. Sam šeik Saad naslijedio je dužnost emira nakon smrti njegova bratića šeika Jabera al-Ahmada al-Sabaha, a premijer šeik Sabah, brat pokojnog emira, de facto je vladao Kuvajtom proteklih nekoliko godina i analitičari drže da je najizgledniji kandidat za novog emira, ako bi Saada smijenili zbog godina i zdravstvenog stanja. Šeik Sabah potječe iz ogranka Jaber obitelji Sabah, a šeik Saad iz ogranka Salem.

Nafta pojeftinila
Što se tiče cijena nafte, one su jučer pale ispod razine od 68 dolara po barelu. To se dogodilo nakon što je vodeća članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Saudijska Arabija ponudila povećanje proizvodnje kako bi nadoknadila izostale isporuke iz Nigerije. Barel sirove nafte pojeftinio je na američkom tržištu 43 centa, na 67,67 dolara, nadovezavši se na pad cijena od prethodnog dana s najviše razine od početka rujna od čak 69,20 dolara.
Na londonskom je tržištu barel pojeftinio 29 centi, na 65,87 dolara. S druge pak strane, eskalacija napetosti oko iranskih nuklearnih ambicija ograničava daljnji pad cijena budući da bi Teheran, po procjenama analitičara, mogao reagirati na pritisak Zapada smanjenjem dnevne prodaje nafte, koja sada doseže 2,4 milijuna barela.
(Agencije, D. P. B.)

Autor: Poslovni.hr
25. siječanj 2006. u 06:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close