SARAJEVO – Ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH Vahid Hećo poništio je rješenje o početnoj vrijednosti mostarskog Aluminija za objavljivanje međunarodnog javnog natječaja za privatizaciju. Kao razlog poništenja rješenja Hećo je naveo da je u početnu vrijednost uvršteno poljoprivredno zemljište, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci i oranice u vlasništvu tvrtke. On kaže kako prema zakonu nije moguća privatizacija zemljišta bez promjene namjene.

Sporni vlasnički odnosi
Hećo također smatra kako se Aluminij ne može privatizirati prema Sporazumu između Vlade F BiH i menadžmenta poduzeća nego isključivo prema Zakonu o privatizaciji. Ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo smatra kako Sporazum samo rješava imovinske odnose u Aluminiju, odnosno kako ne služi kao polazište privatizacije nego samo rješavanju vlasničkih odnosa koji su prije bili sporni. Agencija za privatizaciju F BiH mora prema Zakonu o privatizaciji poduzeća objaviti međunarodni javni natječaj za prodaju 88 posto vlasništva Aluminija, a ne prema Sporazumu Vlade F BiH i menadžmenta poduzeća o spornim pitanjima. Hećo se ne slaže kako javni natječaj treba biti pozivni nego da mora biti otvoren jednako za sve ponuđače kako bi se mogla izabrati najpovoljnija ponuda. “Nigdje se ni ne spominje popis dioničara, prijeratnih radnika koji imaju prava na dioničarski kapital, nego se za njih tek predviđena nekakva odšteta nakon prodaje. To nije u redu i ne smijemo se igrati s ljudima”, ustvrdio je Hećo dodavši kako je “katastrofalan” iznos početne vrijednosti Aluminija. “U početnoj vrijednosti naveden je iznos od 76,7 milijuna eura što je vrlo malo za takvu stratešku tvrtku. Smatram kako se takav gigant može prodati za barem tri puta veću cijenu. Neću dozvoliti da se s Aluminijem dogodi novi Energopetrol”, zaprijetio je Hećo. Federalni premijer Ahmet Hadžipašić iznenađen je odlukom ministra Heće o poništenju rješenja o početnoj vrijednosti Aluminija. “Nisam vidio ministrovo rješenje, a ne znam ni što je navedeno u početnoj vrijednosti Aluminija. Tek kada vidim službene podatke onda ih mogu komentirati”, rekao je za sarajevske medije premijer F BiH. Sporazum o rješavanju spornih pitanja u Aluminiju koji su usuglasili predstavnici Vlade F BiH i menadžmenta poduzeća potvrđen je u parlamentu F BiH te je od mjerodavnih institucija potvrđena i početna vrijednost poduzeća za njegovu privatizaciju. Početnu je vrijednost utvrdila revizorska tvrtka Delloite & Touch. Međunarodni javni natječaj se, kako su najavljivali iz Agencije za privatizaciju F BiH, trebao objaviti do kraja godine. Natječaj je trebao biti pozivni prema tvrtkama koje bi se obvezale ulagati u povećanje proizvodnje aluminija u Hercegovini. U Agenciji za privatizaciju F BiH njezin pomoćnik direktora Hamdija Kulović kao predsjednik posebne komisije Vlade F BiH za privatizaciju Aluminija ustvrdio je kako su Hećine tvrdnje neprihvatljive jer se u slučaju Aluminija ne može primjenjivati Zakon o privatizaciji poduzeća. Sporazum o rješavanju spornih pitanja u Aluminiju usvojen je od Skupštine F BiH nakon čega je usvojen i poseban zakon koji omogućava privatizaciju Aluminija prema sporazumu, naveo je Kulović koji je bio direktor Željezare u Zenici. Napomenuo je kako se u Aluminiju zajedno prodaju državni i privatni kapital te da je takvu prodaju nužno urediti posebnim zakonom.

Kulović protiv odgode
Nadalje, Kulović smatra kako nema ničeg spornog u vezi zemljišta Aluminija jer poljoprivredno zemljište je u vlasništvu poduzeća. Smatra kako takvo što ne bi smjelo odgoditi privatizaciju jer postoje dokazi da je zemljište vlasništvo Aluminija, a i da nije može se izuzeti iz kapitala koji će se privatizirati. Hećino odbijanje da prihvati rješenja o početnoj vrijednosti Aluminija smatra opstrukcijom. Kulović je naveo kako ne postoji popis dioničara bivših i sadašnjih radnika poduzeća jer nikada nije bilo emisije dionica i njihove podjele radnicima. Kada bi postojao takav popis, onda bi radnicima pripadalo 64,5 posto vlasništva Aluminija, a sporazumom Vlade F BiH i menadžmenta Aluminija vlasnički udjel radnika je 44 posto.

Aluminiju 2006. rekordna godina

U prošloj je godini Aluminij ostvario rekordnu proizvodnju od 120.000 tona primarnog aluminija i aluminijskih legura. Time je premašena najveća prijeratna proizvodnja za 30 posto. Ostvareni prošlogodišnji izvoz je 90 milijuna eura što poduzeće čini daleko najvećim pojedinačnim izvoznikom BiH. Početkom godine najavljena su ulaganja u osuvremenjivanje proizvodnje kako bi se proizvodnja povećala za još 15.000 tona metala. Pozitivno poslovanje Aluminija u prošloj je godini ostvareno unatoč povećanju cijene električne energije od 13,3 posto. Na početku proljeća ove godine Aluminij je dočekalo novo povećanje cijene električne energije od 26 posto. Približavanjem kraja godine izvjesno je kako će Aluminij ostvariti nove proizvodne rekorde. U prvoj polovici godine proizvodnja sirovih anoda iznosila je 36.800 tona (4,1 posto više od planiranog), pečenih anoda 33.238 (3,8 posto više od planiranog), 59.910 tona tekućeg aluminija (0,7 posto više od planiranog). U ljevaonici je prerađeno 67.555 tona aluminijskih proizvoda (4,4 posto više od planiranog). U prvoj je polovici godine izvršena skupa dorada 7785 tona aluminija u visokokvalitetne aluminijske legure. U 2006. godini ulaganja Aluminija prelaze 100 milijuna eura. Ulagano je u izgradnju nove tvornice FE AL sa širokobriješkim Fealom, u modernizaciju i povećanje proizvodnje anoda (40 milijuna eura), modernizaciju ljevaonice (10 milijuna eura), 35 milijuna eura u modernizaciju postrojenja Elektrolize i u izgradnju pročistača tehničke vode.

Vahid Hećo Hrvatima i Srbima ne bi prodao ni kiosk

Ministara energetike, rudarstva i industrije F BiH Vahid Hećo poznat je po tvrdnji pred zastupnicima Skupštine F BiH u vrijeme odlučivanja o dokapitalizaciji Energopetrola kako Hrvatima i Srbima ne bi prodao niti kiosk. Hećo je rođen u Sarajevu, a magistrirao je na Strojarskom fakultetu u Zenici. Visoki je dužnosnik Stranke za BiH. Prije rata radio je u TE Kakanj, a nakon rata imao privatni posao s tvrtkom Gas &metal koji je propao. Počeo je politički djelovati kao predsjedajući Općinskog vijeća Visoko te je bio premijer Zeničko-dobojskog kantona. Bio je zastupnik u Domu naroda Skupštine F BiH da bi ove godine postao ministar u Vladi F BiH. Hećo je kao ministar do sada pokušao zaustaviti dokapitalizaciju Energopetrola i zbog njegova utjecaja kasni donošenje odluke Konkurencijskog vijeća BiH za vlasnički ulazak Ine i Mola u to poduzeće. Protivi se privatizaciji Energopetrola i Hidrogradnje. Najzaslužniji je za izbor austrijskog koncerna APET za gradnju osam većih energetskih objekata bez javnog natječaja, čemu se usprotivio i predsjednik SDA Sulejman Tihić. Sarajevskoj tvrtki Intrade energija u većinskom vlasništvu Istrabenza dodijelio je bez natječaja gradnju tri veće hidroelektrane u gornjem toku Neretve. Glavni je pobornik donošenja zakona o poništenju niza dosadašnjih privatizacija i reviziji privatizacije. Provodi program pripajanja rudnika ugljena Elektroprivredi BiH čemu se protive u Svjetskoj banci i MMF-u. Njegovi pregovori s ČEZ-om o gradnji TE kod Tuzle i Kaknja propali su zbog zahtjeva o financiranju obnove rudnika. Jedan je od sarajevskih političara koji podržava i financiranje iskapanja za otkrivanje nepostojećih piramida kod Visokog te zagovornik povećanja cijena struje. Poznata je njegova izjava da Rusima ne treba platiti dugovanja za isporučeni plin i kada bi prestala isporuka tog energenta za BiH. Zbog njegovih pogrešnih odluka Svjetska banka traži od Elektroprivrede BiH višemilijunsku naknadu Global Ispatu, koksnoj industriji u Lukavcu, zbog jednostranog povećanja cijene pepela iz TE kod Tuzle. Zbog njegove odluke da Global Ispatu prekine isporuku struje umalo nije došlo do kvarova na postrojenjima za proizvodnju koksa u Lukavcu i velike ekološke katastrofe.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju