Spaljena zemlja, netom posađene kupusnjače polijegale po zemlji i suše se, vrane buše lubenice kako bi se napile, kukuruz na nekim njivama gdje bi trebao biti i tri metra visok nije ni do struka, a ni navodnjavanje svugdje ne pomaže…, alarmantna je slika diljem Hrvatske zbog čega sve više županija na kontinentu širi odluku o proglašenju elementarne nepogode od suše na nove općine i gradove, dok se poljoprivrednici kod nekih kultura ipak nadaju čudu.

Soju napao i crveni pauk

Mnogi na poljima kapi kiše nisu vidjeli i dva mjeseca, no donese li najavljeno zahladnjenje s kišom i tuču i olujno nevrijeme kakvo je prije nekoliko dana pogodilo Gundince u Brodsko-posavskoj županiji, uništivši i ratarske i povrtne kulture na otvorenom, nekonkurentnoj i nedostatnoj domaćoj proizvodnji još se crnje piše.

Ekstremna suša praćena visokim temperaturama uzela nam je doslovce sve oko čega smo se mučili i očekivali. Ne pomogne li nam država, propast ćemo, poručuju međimurski poljoprivrednici, kod kojih su pod uzbunom zbog elementarne nepogode već 23 od 25 jedinica lokalne samouprave. Šteta na oko 7700 hektara ratarskih, povrtlarskih, industrijskih i voćarskih kultura te trajnih nasada, livada i pašnjaka, procijenjena je već na više od devet milijuna eura. Na kukuruzu su štete i 90 posto. Na krumpiru u prosjeku 70, doznajemo od Damira Mesarića, dopredsjednika Udruge Međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.

Kaže kako su prethodne tri godine bile vrlo dobre za krumpir, no ove će se godine umjesto 35 t/ha ubrati manje od 10 tona. Tko iz proteklih godina nije sačuvao nešto zarade, sada je u problemu. Na upit bismo li već od jeseni mogli očekivati i nestašice krumpira, s obzirom na to da ta županija na oko 500 hektara pokriva oko 60 hrvatskih potreba, Mesarić odgovara kako berba “pošteno” nije ni otpočela. Čeka se dobra kiša koja će u zemlji ohladiti i “stabilizirati” krumpir kako bi se on mogao vaditi i skladištiti, inače brzo propada. Zbog visokih temperatura iz zemlje se tako trenutačno vade samo količine koje se mogu prodati u idućih mjesec dana.

Mato Brlošić, član upravnog odbora HPK-a, kaže kako je u istočnoj Slavoniji šteta na kukuruzu različita od proizvođača do proizvođača. Negdje je katastrofa, a negdje će nešto biti “za pokupiti”, štete će u prosjeku biti 40-60 posto. Ipak, soja je najveći “gubitnik”, tvrdi Brlošić. Iznimno visoke temperature i vlaga doveli su do pojave i širenja crvenog pauka s obzirom na to da je u Hrvatskoj ograničena primjena insekticida.

’Suša ko suša’

Koliko je zapravo u vrijeme ovakvih ekstrema bitno navodnjavanje, najbolje govori slučaj mladog povrćara Matije Erhatića, predsjednika Udruge podravskih proizvođača povrća, koji su u tom dijelu Hrvatske povećali proizvodnju industrijske rajčice i paprike zahvaljujući ponajviše sve snažnijoj kooperaciji s Podravkom. Ekstremne temperature kod njega su najviše napravile problema na pola hektara krastavaca, koji se zbog visokih temperatura nisu ni zametali.

Od 10 hektara, Erhatić navodnjava osam, od čega i pet hektara industrijske rajčice i dva roge za Podravku. Jučer je, kaže, posadio i zimski kelj. “Suša kao suša, nije donijela ništa loše osim krumpiru, takva razdoblja mogu biti i idealna za brojne kulture jer je manje bolesti, biljkama samo daš vodu i one rastu. Samo što su veći troškovi navodnjavanja jer praktično neprestano treba hladiti zemlju”, zaključio je Erhatić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”