Opća razina potrošačkih cijena i u lipnju je porasla. Prema prvoj, preliminarnoj procjeni državnih statističara, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosjeku su u odnosu na mjesec prije porasle za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini sa svibanjskih 3,5 ubrzale na 3,7 posto. Mjesečnom rastu najviše su, ne baš neočekivano, pridonijele cijene usluga, koje su u prosjeku poskupjele za jedan posto, a nešto manje, po 0,3 posto u prosjeku su poskupjele sastavnice potrošačke košarice iz kategorija energije te hrane, pića i duhana.

Ništa izvanredno

Blago pojeftinjenje neprehrambenih industrijskih proizvoda (u prosjeku za 0,7 posto) ublažilo je ukupan mjesečni rast cijena. I u odnosu na lanjski lipanj najveće povećanje cijena bilježe usluge, za 6,7 posto, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 5,2 posto. Energija je trenutno na tri posto godišnjeg rasta, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda nešto su niže nego prije godinu dana.

Unatoč novom ubrzanju, ministar financija Marko Primorac kaže kako u Vladi i dalje ostaju pri projekciji da će prosječna stopa inflacije na razini cijele godine biti tri posto. To znači da se po završetku “špice” turističke sezone prema kraju godine očekuje usporavanje stope inflacije ispod tri posto. Sve u svemu, ministar smatra kako se ne događa ništa izvanredno.

Isto tako, nije novost ni da je Hrvatska prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) koji uključuje i potrošnju stranih turista i tzv. institucionalnih kućanstava u europskim usporedbama pri vrhu ljestvice. Prema tzv. flash procjeni Eurostata, na razini eurozone cijene su mjereno HICP-om na mjesečnoj razini u prosjeku porasle 0,3 posto, a godišnja stopa je nakon svibanjskog usporavanja na 1,9 posto u lipnju iznosila 2,0 posto. U Hrvatskoj je prema toj metodologiji mjesečni rast bio 0,8 posto, a godišnja je stopa dosegnula 4,4 posto, nakon 4,3 posto u svibnju. Veću inflaciju u europodručju trenutno bilježe samo Estonija i Slovačka (5,2 i 4,6 posto). Na pitanje o tome Primorac je novinare uputio na “središnju banku kojoj je jedan od osnovnih ciljeva stabilnost cijena”.

Na kretanje cijena svakako utječe i stanje potražnje, a ona u Hrvatskoj, posebice u segmentu usluga, već duže vrijeme očito podržava natprosječnu inflaciju. U prilog tome govore i najnoviji podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. U lipnju je ukupan broj računa u odnosu na isti mjesec prošle godine bio 5,4 posto veći, a iznos tako plaćenih dobara i usluga porastao je za 14 posto, na ukupno 4,69 milijardi. U prvih šest mjeseci fiskalizirani promet bilježi rast za devet posto, uz 1,5 posto više izdanih računa nego lani.

Zahuktavanje sezone

S obzirom na doba godine i zahuktavanje glavne turističke sezone, ali i na stalna kukanja o cijenama, valja primijetiti da su poduzetnici iz ugostiteljskih djelatnosti prošli mjesec potrošačima ispostavili gotovo osam posto više računa nego u lipnju 2024., a da je njihova vrijednost povećana za gotovo 19 posto, s 511 na nepunih 608 milijuna eura. Promatrano od početka godine rast je ipak bio nešto sporiji; za plaćanja “kešom” ili karticama restorani, kafići i drugi oblici usluga pripreme i usluživanja hrane i pića izdali su do sredine godine 2,8 posto više računa, i to vrijednih 2,13 milijardi eura ili 13,4 posto više nego lani.

Istodobno, putem fiskalnih blagajni u djelatnosti pružanja smještaja u lipnju su evidentirana plaćanja vrijedna oko 415 milijuna eura, što je za petinu više nego u istom mjesecu prošle godine, a taj iznos ujedno predstavlja i oko 45 posto fiskaliziranog prometa zabilježenog u cijelom polugodištu, koje je iznosom prometa 12 posto jače nego 2024. Pritom je broj računa iznajmljivača prijavljen u sustavu fiskalizacije u prvih šest mjeseci zabilježio godišnji rast od 3,8 posto, a promatra li se samo lipanj ove ih je godine izdano 12 posto više.

Pečat pojačane potrošnje sa zahuktavanjem turističke sezone u trgovini na malo u lipnju se očitovao u 2,57 milijardi eura fiskaliziranog prometa, što je 11 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, s tim da su fiskalne blagajne trgovaca evidentirale 3,7 posto veći broj računa. Od početka do sredine godine njihov je broj, doduše, porastao samo 0,4 posto, a i promet je porastao znatno skromnijih 7 posto, premašivši 12,8 milijardi.

Platforma Stories

Što se krije iza pojma „premium gost“ – i kako Hrvatska postaje destinacija za posebne doživljaje?

Inovativni projekt

Inovacija iz Hrvatske među top 3 u Europi!

Samo super- i hipermarketi, odnosno tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hrane i proizvoda za kućanstvo, ostvarili su prošli mjesec više od milijardu eura prometa ili 11 posto više nego lani, uz tri posto više izdanih računa. U prvih pola godine na tek neznatno većem broju računa ostvarili su 5,1 milijardu eura prometa, sedam posto više nego 2024.