U jednom od svježih istraživanja o očekivanom utjecaju ukrajinske krize na poslovanje hrvatski poduzetnici pokazali su dosta optimizma; uvjerljiva većina ih je rekla da ove, ali i iduće godine očekuje rast prodaje.

No, mnogi su poduzetnici, pogotovo iz proizvodnog sektora, pogođeni su rastom troškova, posebice energetskih, a dio izvoznika je zbog situacije u Ukrajini i sankcija prema Rusiji ostao bez dijela prihoda.

U svakom slučaju, za ne mali broj posljedično su povećane potrebe za likvidnošću odnosno financiranje tekućeg poslovanja. Ta skupina poduzetnika već neko vrijeme na raspolaganju ima i “Mjere Ukrajina” u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj.

Kao pomoć poduzetnicima pogođenim ruskom agresijom na Ukrajinu HBOR u okviru tih mjera u ponudi danas ima nekoliko posebnih programa. Uz povoljnije kreditiranje tekućeg poslovanja te osiguranje (jamstava) kredita za likvidnost izvoznika, to uključuje i subvencioniranja premije osiguranja po tim programima.

Vlada je svoj paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu donijela 8. rujna ove godine/P. Macek/PIXSELL

Jedna od tih privremenih mjera, pod nazivom Obrtna sredstva Kriza 2022, s provedbom je krenula prije mjesec i pol odnosno s početkom rujna.

Namjena im je financiranje nabave sirovine, repromaterijala, poluproizvoda, sitnog inventara, podmirenje obveza prema dobavljačima, troškovi radne snage te opći troškovi tekućeg poslovanja. Interes poduzetnika za navedeni program kreditiranja je, kažu, velik.

“S obzirom na nedavni početak provedbe programa, u fazi smo zaprimanja zahtjeva klijenata koji prikupljaju financijsku dokumentaciju s ciljem njihovog finaliziranja. Trenutno u obradi i najavi imamo 30-ak zahtjeva po programu Obrtna sredstva KRIZA ukupnog iznosa oko 400 milijuna kuna” navode u državnoj razvojnoj i izvoznoj banci.

Trajanje mjere predviđeno je do iskorištenja raspoloživih sredstava, a najkasnije do kraja godine jer je riječ o programu koji se naslanja na EU-ov Privremeni krizni okvir (TCF) dodjele državnih potpora u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kako ističu u HBOR-u, donošenju te privremene krizne mjere prethodilo je usvajanje programa dodjele potpora usklađenog sa spomenutim TCF-om.

Nešto ranije, odnosno krajem srpnja započela je provedba još dvije mjere koje su se također morale prethodno uskladiti s EK-ovim privremenim okvirom za pomoć gospodarstvu povezanih s ukrajinskom krizom, a to su program osiguranja kredita za likvidnost izvoznika (pojedinačno i portfeljno) te program subvencioniranja premije osiguranja po tim programima.

Ti se programi provode u suradnji s poslovnim bankama i HBOR-om na temelju zaključenih Sporazuma o osiguranju portfelja, objašnjavaju u HBOR-u. Dodaju kako je, prema dosadašnjim informacijama banaka, i kod tih programa interes poduzetnika veoma velik.

Kad je riječ o kriznoj mjeri Obrtna sredstva KRIZA, zainteresirani korisnici trebaju dokazati da imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije na Ukrajinu temeljem kriterija za procjenu učinaka krize. Raspoloživa sredstva za taj program ovise o prijavljenom limitu potpora usvojenom od strane Europske komisije.

U kriznoj mjeri Obrtna sredstva KRIZA, korisnici trebaju dokazati da imaju poteškoće u poslovanju uzrokovane izravnim ili neizravnim učincima ruske agresije/P. Macek/PIXSELL

Do kraja godine
Ali u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj kažu kako su ona osigurana u dovoljnom iznosu za provedbu mjere do kraja kraja godine. Dakle, realizirani volumeni prije svega će ovisiti o potražnji korisnika i sposobnosti da dokažu utjecaj krize na njihovo poslovanje.

“Ukupan budžet za osiguranje kredita dodijeljen bankama iznosi 1,2 milijarde kuna (što znači da banke mogu osigurati ukupno 1,2 milijarde kuna kredita), dok budžet za subvencioniranje premije osiguranja iznosi 36 milijuna kuna, pri čemu je maksimalni iznos subvencije po korisniku kredita milijun kuna”, navode u odgovoru na naš upit. Do prvih informacija o realizaciji po programima treba pričekati koji mjesec; rezultati će biti poznati tijekom siječnja iduće godine.

No, prema dosad iskazanom interesu, najviše upita HBOR-u stiže od strane proizvodnih kompanija, što je kažu očekivano jer je kod njih i udio u rastu troškova energenata najveći. Usto, uglavnom se radi o poduzetnicima iz privatnog sektora.

Iako je u smislu načina kreditiranja predviđeno da se krediti za obrtna sredstva odobravaju izravno ili u suradnji s poslovnim bankama, zasad poduzetnici preferiraju izravno financiranje od strane HBOR-a. “Suradnja s bankama predviđena je isključivo po Modelu podjele rizika, a zbog kratkoće provedbe ove privremene krizne mjere zapravo se ne provodi kreditiranje putem poslovnih banaka. Iako imamo upita poslovnih banaka za Model podjele rizika, interes za njega je znatno manji”, kažu.

Vremena još ima
Prema pristiglim odnosno najavljenim zahtjevima, traženi iznosi kredita za obrtna sredstva u okviru programa Kriza 2022 u prosjeku se kreću oko 10 milijuna kuna, s tim da je s obzirom na veličinu poduzetnika raspon dosta velik.

Inače, za izravne kredite HBOR-a, kao i za HBR-ov udio u kreditu po modelu podjele rizika, kamatne stope za razdoblje korištenja i prve tri godine otplate kredita kreću se od 0,50 posto godišnje (fiksna), a za četvrtu i petu godinu otplate kredita od dva posto ili od 2,5 posto godišnje (fiksna).

Visina kamatne stope ovisi o HBOR-ovoj procjeni kreditne sposobnosti korisnika kredita, propisima o dodjeli državnih potpora i/ili potpora male vrijednosti, instrumentima osiguranja kredita i cijeni raspoloživih izvora financiranja, objašnjavaju u državnoj razvojnoj banci. Za one koji se uklapaju u uvjete vremena još ima, ali ne i za previše oklijevanja jer do kraja godine samo su dva i pol mjeseca.