Broj putnika u hrvatskim zračnim lukama porastao je prošle godine na 13,99 milijuna, što je sedam posto više nego 2024. godine, objavio je Državni zavod za statistiku.
U odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu, to je dva i pol milijuna putnika više (tada je bilo 11,4 milijuna putnika) čime se potvrđuje teza kako Hrvatska nije presudno auto destinacija.
Zagreb na vrhu
Ukupan broj slijetanja i polijetanja u hrvatskim zračnim lukama porastao je za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu na 144.708 u 2025., dok je količina tereta pala za 12 posto na 9667 tona, objavio je Državni zavod za statistiku u mjesečnom izvješću. U hrvatskim zračnim lukama u tom je razdoblju ukupno ukrcano i iskrcano 6,8 posto više putnika nego lani, gotovo četrnaest milijuna.
Zagrebačka zračna luka prošle je godine prevezla najviše putnika, 4,7 milijuna, što je godišnji porast od 9,2 posto. Riječ je o rekordnoj godini koja potvrđuje snažan, stabilan i dugoročno održiv uzlazni trend – bez sezonskih oscilacija koje često otežavaju planiranje poslovnih događanja. Nakon Zagreba, prema prometu u prošloj godini slijede Zračna luka Split s 3,8 milijuna putnika i Zračna luka Dubrovnik s 3,1 milijun putnika.
Više od milijun putnika imala je još Zračna luka Zadar, 1,6 milijuna, čime je u plusu od tri posto. Porast putničkog prometa od po devet posto imale su Zračna luka Pula i Zračna luka Rijeka s 542,3 tisuće odnosno 153,1 tisućom putnika u 2025., dok je Zračna luka Osijek iza njih s 42,1 tisućom putnika i time jedina veća luka s minusom u odnosu na 2024., od 4,7 posto.
Pad broja putnika imala je u 2025. i Zračna luka Brač, od 11,3 posto, sa 17,5 tisuća putnika, dok je zračno pristanište na Malom Lošinju s malo više od 1900 putnika u plusu od 28,3 posto u odnosu na 2024. godinu. Najveći međunarodni putnički promet u prosincu ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 100 tisuća ljudi ili 4,2 posto više, ispred zračnih luka Francuske, s 24 tisuće prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije pad od 6,8 posto.
Rast i u prosincu
U prosincu je bilo i 5396 slijetanja i polijetanja zrakoplova, a to predstavlja porast od 1,3 posto u usporedbi s prosincem 2024., kada je taj broj iznosio 5327. Ukupan promet tereta u zračnim lukama iznosio je 765 tona, 8,7 posto manje nego prije godinu dana.
Samo u prosincu ukupan broj putnika porastao je za 6,6 posto u odnosu na prethodnu godinu na 419 tisuća. Podsjetimo, u 2024. godini, hrvatske zračne luke zabilježile su godišnji rast broja putnika od 16 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu