Međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja (DKU 2026), koja se 2. i 3. lipnja održava u Velikoj Gorici ove godine otvara raspravu o svijetu u kojem se sigurnosne prijetnje, klimatske promjene i tehnološki izazovi više ne događaju odvojeno, nego paralelno i međusobno povezano. U fokusu konferencije bit će otpornost društva, uloga umjetne inteligencije, klimatski rizici te nove tehnologije u kriznom upravljanju – od GIS analitike i satelitskih sustava do dronova i digitalnih platformi za rano upozoravanje.

O tome koliko su države, gradovi i kompanije danas spremni za eru “kontinuiranih kriza”, za Poslovni dnevnik govori Sanja Kalambura, prodekanica za znanost Veleučilišta Velika Gorica i predsjednica znanstvenog i organizacijskog odbora konferencije. Upozorava da otpornost više nije izbor nego nužnost te ističe da krizni menadžment postaje jedna od ključnih kompetencija modernog liderstva.

Ovogodišnji Dani kriznog upravljanja šalju poruku da krize više ne dolaze jedna po jedna, nego paralelno i međusobno povezano. Koliko se način upravljanja krizama promijenio u posljednjih deset godina?

Promijenilo se gotovo sve – od prirode kriza do načina na koji institucije, kompanije i društvo na njih reagiraju. Danas živimo u vremenu sigurnosnih, klimatskih, energetskih, zdravstvenih i digitalnih kriza koje se međusobno isprepliću i ubrzavaju. Krizno upravljanje više nije samo pitanje reakcije kada se nešto dogodi, nego pitanje dugoročne otpornosti sustava i sposobnosti donošenja odluka u realnom vremenu. U digitalnom okruženju informacije putuju brže nego ikada, ali isto vrijedi i za dezinformacije, zbog čega su povjerenje javnosti i transparentna komunikacija postali jednako važni kao operativni odgovor.

Živimo li danas u vremenu “permanentne krize”?

Sve se više briše granica između razdoblja stabilnosti i kriznih događaja. Društva se istovremeno suočavaju s klimatskim promjenama, geopolitičkim nestabilnostima, cyber prijetnjama i energetskim izazovima. Zato više nije dovoljno samo reagirati na krizu – potrebno je graditi trajnu otpornost. To mijenja i način funkcioniranja država, gradova i kompanija. Krizni menadžment više nije rezerviran samo za sigurnosne odjele, nego postaje dio strateškog upravljanja i poslovne održivosti.

Jesu li institucije i gospodarstvo spremni za paralelne krize?

Svijest o potrebi pripreme danas postoji, ali razina stvarne spremnosti još nije jednaka u svim sektorima. Posljednje godine pokazale su koliko se krize brzo razvijaju i koliko snažno utječu jedna na drugu. Upravo zato ključni postaju ulaganje u edukaciju, digitalnu sigurnost, sustave ranog upozoravanja i jačanje suradnje između javnog i privatnog sektora. Možda ne možemo predvidjeti svaku krizu, ali možemo graditi fleksibilne sustave koji će se brže prilagoditi neizvjesnosti.

Koliko klimatske promjene danas predstavljaju sigurnosno i gospodarsko pitanje?

Klimatske promjene danas su mnogo više od ekološkog izazova. Europa se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, a posljedice se već osjećaju kroz toplinske valove, požare, poplave, pritisak na energetsku infrastrukturu i poremećaje u opskrbnim lancima. Zato klimatske promjene danas promatramo i kroz prizmu nacionalne sigurnosti i gospodarske stabilnosti.

Koji će sektori hrvatskog gospodarstva biti najranjiviji?

Prije svega turizam, poljoprivreda i energetika. Sve češći ekstremni vremenski događaji dugoročno će povećavati troškove infrastrukture, sigurnosti i opskrbe. Klimatski rizici više nisu scenarij budućnosti, nego realnost koja već danas utječe na poslovne odluke i razvojne politike. Upravo zato iduće desetljeće mora biti posvećeno jačanju otpornosti, održive infrastrukture i međusektorske suradnje.

Koliko umjetna inteligencija već danas može pomoći u kriznom upravljanju?

AI već sada ima važnu ulogu u obradi velikih količina podataka i ranom prepoznavanju rizika. Primjenjuje se u sustavima ranog upozoravanja na požare, poplave i ekstremne vremenske događaje, a u budućnosti će imati još veću ulogu u analizi scenarija i raspodjeli resursa. No umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljude i odgovornost donošenja odluka – ona mora biti alat podrške stručnjacima.

model uspjeha

Nije problem u umjetnoj inteligenciji – problem je što kompanije još ne znaju što s njom

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

Koliko poslovni sektor ulaže u kriznu otpornost?

Kompanije su danas puno svjesnije važnosti krizne spremnosti nego prije nekoliko godina. Posebno raste ulaganje u kibernetičku sigurnost, zaštitu podataka i digitalnu infrastrukturu. Ono što se nekad smatralo troškom sigurnosti danas se promatra kao ulaganje u kontinuitet poslovanja i dugoročnu otpornost tvrtki. Krize više nisu iznimka, nego sastavni dio poslovnog okruženja.

Postaje li krizni menadžment ključna kompetencija modernih lidera?

Apsolutno. Današnji lideri donose odluke u izuzetno brzom i nepredvidivom okruženju. Upravljanje rizicima, kvalitetna komunikacija i sposobnost prilagodbe postaju jednako važni kao financijsko planiranje ili razvoj poslovanja. Krizni menadžment danas je jedna od ključnih kompetencija suvremenog liderstva.

Koja je glavna poruka ovogodišnjih Dana kriznog upravljanja?

Otpornost više nije izbor nego nužnost. Krize se danas preklapaju i međusobno pojačavaju, zbog čega otpornost moramo graditi prije nego što kriza nastupi – kroz edukaciju, ulaganje u znanje, tehnologiju, suradnju i povjerenje među institucijama i građanima.