Nakon gotovo 16 godina rasprava i planova oko izgradnje drugog hrvatskog podzemnog skladišta plina (PSP) Grubišno Polje (GP), rat u Ukrajini i posljedična energetska kriza su odjednom ovakve strateške objekte učinile poželjnim i potrebnim te će, prema svemu sudeći, PSP GP zaživjeti.

Iako su aktivnosti na tom projektu započele usporedno s ruskim napadom na Ukrajinu u veljači, početak radova na novom skladištu plina je jučer u Grubišnom Polju svečano otvorio novi resorni ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Manje, ali fleksibilnije
Za razliku od postojećeg “velikog” skladišta plina PSP Okoli, kapaciteta oko 550 milijuna kubnih metara plina, PSP GP će biti manjeg kapaciteta, oko 40 milijuna m3, no zato će to biti fleksibilno, odnosno vršno, skladište koje će imati velike dnevne kapacitete punjenja i pražnjena.

Ograničenost Okolija je relativno mala popustnost, a što u praksi znači da usprkos velikom kapacitetu skladišta, potrebno je dosta vremena, posebno ako njegova ispunjenost padne ispod polovice, da se taj plin pusti u hrvatski energetski sustav. PSP GP će se razvijati u dvije faze i ukupna procijenjena vrijednost projekta je oko 500 milijuna kuna.

Procjene su da bi novi PSP u pogonu mogao biti najranije 2027. Činjenica je da je Ina, koja je do sredine 1990-ih bila konglomerat većine hrvatskog energetskog sustava razvoja, istraživanja, eksploatacije te prerade i prodaje ugljikovodika, PSP Okoli izgradila u samo dvije godine, dok će za GP proći još minimalno pet godina da zaživi.

No, kako nam kažu u samoj tvrtki PSP koja upravlja s podzemnim skladištima, razlog je u novim ekološkim standardnima. Naime, Ina je bez nekih protivljenja ispraznila i očistila “nekomercijalni” plin iz bušotine u Okoliju tako da ih je spalila kroz baklje koje su dvije godine gorjele iznad budućeg skladišta.

To danas nije prihvatljivo te će se morati primijeniti duži i skuplji proces koji znači postupno pražnjenje bušotine kroz pročišćavanje i miješanje plina da bi on bio tržišno prihvatljiv.

Tek nakon toga će skladište biti spremno za zaprimanje i pohranjivanje plina koji će doći plinovodima i njegovo naknadno korištenje. Vlado Vlašić, direktor PSP-a, istaknuo je da je trenutno ovaj projekt, kako za sam PSP, tako i za čitavo društvo, najvažnija razvojno-investicijska aktivnost u Hrvatskoj.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

”Nakon punih 35 godina od puštanja u rad skladišta u Okolima, tvrtka PSP, kao operator sustava skladišta plina, gradi drugo hrvatsko skladište plina. Danas, kada se cijeli EU bavi pitanjem osiguranja potrebnih energenata, mi smo ovdje kako bismo obilježili početak izgradnje strateški važnog energetskog projekta.

Buduće PSP GP neće trenutačno riješiti problem sigurnosti opskrbe plinom RH, ali će sutra, zahvaljujući svojim karakteristikama i povećanju skladišnih kapaciteta, zasigurno pridonijeti fleksibilnosti hrvatskoga plinskog sustava, kao i sigurnosti opskrbe prirodnim plinom kako kućanstava tako i gospodarstva Hrvatske, a potencijalno i susjednih zemalja”, kazao je Vlašić.

Poremećaji tržišta
Tržište energentima je zadnjih godina putem burzi postalo vrlo fleksibilno omogućujući sigurnu i uglavnom jeftinu dobavu plina, nafte i same električne energije iz globalnih izvora. Zbog toga su i strateška skladišta plina postala upitna, a što je lani bio slučaj i u Hrvatskoj.

No, situacija poput ruske agresije na Ukrajinu i reakcije Zapada na nju su doveli u pitanje samu sigurnost opskrbe, a cijene su povećane i nekoliko puta. No, rat u Ukrajini neće trajati vječno, a toga su svjesni i trgovci energentima.

Tako se jučer na referentnoj europskoj burzi plina, nizozemskom TTF-u, plin s isporukom u lipnju prodavao za oko 101 euro po MWh. No, plin s isporukom u srpnju 2023. se može već kupiti za 73 eura/MWh, a za srpanj 2024. već za 58 eura.

Tako da je gotovo nemoguće procijeniti kakvo će stanje na tržištu plina biti 2028. kad će PSP Grubišno Polje izvjesno biti u pogonu – kako po pitanju sigurnosti opskrbe i cijena na globalnom tržištu, tako i po pitanju sve intenzivnije energetske tranzicije u kojoj ima sve manje mjesta za plin.