Jedan od najnovijih i najboljih primjera kako uz pomoć visoke tehnologije prezentirati kulturnu i povijesnu baštinu svakako je Muzej krapinskih neandertalaca otvoren 27. veljače ove godine.

Muzej na brdu Hušnjakovo u Krapini koji je u sastavu Muzeja Hrvatskog zagorja, razgledalo je do danas više od 53.300 ljudi. U prezentaciji priče o čovjekovim precima izuzetno efektno koriste se multimedijalne instalacije, animacije kozmičke evolucije, virtualne antropologije, filmovi, virtualne šetnje, oblikovanja zvučnog prostora, hologrami i ostale nove tehnologije u obujmu koji u Hrvatskoj još nije upotrijebljen u stalnim muzejskim postavima. Tako tvrdi Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja te dodaje kako ovaj muzej stoji ravnopravno uz bok najistaknutijim svjetskim muzejima koji obrađuju ovu tematiku.

Nezamislive mogućnosti
Goranka Horjan, ravnateljica ustanove Muzeji hrvatskog zagorja koja objedinjuje pet muzeja i ima sjedište u Gornjoj Stubici, govori kako su danas muzejima na raspolaganju raznovrsne tehnologije koje su još prije kratkog vremena bile nezamislive. Među prvima u Hrvatskoj muzeografska pomagala koristio je još 1973. Muzej seljačkih buna, dakako, u skladu s tadašnjim tehničkim mogućnostima. Primjerice, reprodukcije zvuka pomogle su da se u postav uključe sadržaji koje bi inače teško bilo dočarati na drukčiji način kao što je recimo ispitivanje uhvaćenih kmetova nakon gušenja velike seljačke bune. No, naglašava, atraktivan postav autorskog dvojca arhitekta Željka Kovačića i Jakova Radovčića u krapinskom muzeju neandertalaca malo koga ostavlja ravnodušnim. Izvrsnost koncepcije je upravo u tome da je sadržaj prikazan kroz priču, na način koji uključuje publiku. U komunikaciji sadržaja Muzej koristi najsuvremenija pomagala koja na način blizak današnjoj publici, govore o senzacionalnom otkriću u Krapini, razvoju čovjeka, te različitim tumačenjima koja o tome postoje. Postav je oblikovan da sadržaji slijede nekoliko kronološki postavljenih tema, nastojeći približiti posjetiteljima kontekst otkrića u svjetlu znanstvenih tumačenja koja su mu prethodila ili mu slijedila, dati im uvid u postanak Zemlje i razvoj života na našem planetu, te ih konačno upoznati sa životom neandertalaca i nastankom suvremenog čovjeka.

Popularno i jasno
Horjan tumači nadalje kako je u središtu pozornosti uloga znanja i znanstvenog istraživanja, a interdisciplinarni pristup se ogleda u svakom segmentu postava. Tako su znanstvenik i njegovo otkriće prikazani na popularan način i razumljivi su različitim kategorijama posjetitelja. Muzej krapinskih neandertalaca vjerojatno je danas najbolji primjer korištenja različitih hi-tech aplikacija i od samog početka, kaže Horjan, a poticali su upotrebu interaktivnih sadržaja zbog nemogućnosti izlaganja originalnog muzejskog materijala. Naime, jedini nalazi koji su sačuvani na samom nalazištu su fosilni ostaci krapinskog neandertalaca i životinja koje su živjele u njegovo vrijeme. Da stvar bude još kompleksnija, originalni predmeti krapinske zbirke su pohranjeni u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu i ne izlažu se zbog zaštite. Nešto veći broj originalnih predmeta mogao je biti izložen samo u dijelu koji govori o vremenu otkrića i istraživanjima Dragutina Gorjanovica Krambergera te u dijelu koji prikazuje fosilne ostatke. Kroz geološka razdoblja prolazi se uz pomoć originalnih fosila, slika, skulptura i odljeva.

Nepripremljeni grad

Izgradnja muzeja Krapinskih neandertalaca trajala je više od deset godina i stajala 58.000 kuna, a prema informaciji iz Ministarstva kulture koje je u cjelini osiguralo sredstva, procjenjuje se da su ukupni troškovi oko 60.000 kuna. Međutim, lokalne vlasti nisu osigurale dodatna sredstva koje je ministarstvo zatražilo i s obzirom na njihov interes, volju a i krizu, teško da će to i učiniti. Ostaje dakle da država i dalje financira muzej bez obzira na njegovu sve veću komercijalizaciju. Šteta samo što veću korist od muzeja nema sada i grad koji se nije pripremio iako jedini na svijetu ima upravo takvog, krapinskog pračovjeka. Kao županijsko središte grad nema hotel već samo kafiće i poneku gostionicu te nekoliko desetaka kreveta druge kategorije. Budući projekti u kulturi kod nas inače moći će računati i na jaču podršku europskih fondova jer u EU postoji niz prilika za njihovo financiranje. Poznato je da razvoj kulture i povijesne baštine u lokalnim zajednicama razvija turizam koji pak pomaže regionalni razvoj. Šteta što tako nije i u Krapini, jer najave o novom hotelu još uvjek su bajke.

Slika s neandertalcem za suvenir

Veliki znanstveni projekt virtualne antropologije koji je koristio medicinske tehnike analize fosilnih ostataka omogućio je kvalitetnije iščitavanje materijala i prikazan je na info-zidu dok su dopunske informacije dostupne posjetiteljima na info- kiosku.Veoma atraktivno je i fotografirati se s pojedinim likovima iz muzejske ekspozicije te na kraju obilaska najbolju fotografiju s interpoliranim osobnim likom ponijeti kući kao suvenir. Poželjno je i usporediti svoju anatomiju s onom neandertalca.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju