EN DE

Krajem studenog 312.330 nezaposlenih, 6.160 više nego prošli mjesec

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. prosinac 2014. u 16:15
Podijeli članak —
Foto: Sanjin Strukić / Pixsell

Studeni je treći mjesec za redom u kojem nezaposlenost na mjesečnoj razini raste.

Krajem studenoga u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 312.330 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na listopad povećanje za 2 posto ili 6.160 osoba, a na godišnjoj smanjenje za 12,5 posto ili za 44.534 osobe, objavio je u srijedu HZZ.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Studeni je treći mjesec za redom u kojem nezaposlenost na mjesečnoj razini raste, a trend povećanja nastavlja se i u prosincu. Naime, prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je u Hrvatskoj 313.037 nezaposlenih, a objavljena su 5.754 slobodna radna mjesta.

Krajem studenoga u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirano je 312.330 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na listopad povećanje za 2 posto ili 6.160 osoba, a na godišnjoj smanjenje za 12,5 posto ili za 44.534 osobe, objavio je u srijedu HZZ.

Studeni je treći mjesec za redom u kojem nezaposlenost na mjesečnoj razini raste, a trend povećanja nastavlja se i u prosincu. Naime, prema dnevnim podacima HZZ-a, trenutačno je u Hrvatskoj 313.037 nezaposlenih, a objavljena su 5.754 slobodna radna mjesta.

Podaci HZZ-a pokazuju da je u studenom priljev u evidenciju nezaposlenih bio veći od odljeva, u evidenciju je novoprijavljeno više od 32 tisuće osoba, a iz nje je izišlo 26 tisuća osoba.

Tijekom studenog u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 32.361 osoba ili 6,9 posto manje nego u studenom lani.

Pritom je 23.646 osoba došlo izravno iz radnoga odnosa, 6.557 iz neaktivnosti, 1.766 osoba iz redovitog školovanja, a 392 osobe iz drugih poslovnih aktivnosti.

S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, njih 7.113 ili 30,1 posto, a slijede trgovina (3.568 osoba ili 15,1 posto), prerađivačka industrija (2.864 osobe ili 12,1 posto), itd.

Ukupno je tijekom studenog iz evidencije nezaposlenih izašla 26.201 osoba, što je 17,2 posto više nego u studenom 2013. godine.

Od toga je zaposleno 14.938 osoba, dok su 11.263 osobe izašle iz evidencije zbog primjerice umirovljenja, uključenje u redovito školovanje ili zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i dr.

Od ukupno 14.938 osoba koje su zaposlene tijekom studenoga najveći je dio njih, 81,6 posto ili 12.188 osoba zaposleno na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 2.750 osoba (ili 18,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkoga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa u studenom je najčešće bilo u prerađivačkoj industriji (2.234 osobe), trgovini (1.858 osoba), obrazovanju (1.355 osoba), građevinarstvu (1.230 osoba), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.208 osoba) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (1.006 osoba).

Po županijama u zapošljavanju su predvodili grad Zagreb s 1.751 osobom ili 14,4 posto ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa, potom Splitsko-dalmatinska (1.381 osoba ili 11,3 posto) i Osječko-baranjska županija (1.268 osoba ili 10,4 posto).

U ukupnome broju nezaposlenih žene čine 54,4 posto (169.824 osobe), a muškarci 45,6 posto (142.506 osoba). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine udio nezaposlenih žena je povećan, a muškaraca smanjen za 1,1 postotni bod.

S obzirom na dobnu strukturu, najveće udjele imaju osobe od 25 do 34 godine, njih je u ukupnom broju nezaposlenih 23,7 posto. Slijede osobe od 45 do 54 godine s udjelom od 21,3 posto, od 35 do 44 godine 19,4 posto, osobe od 15 do 24 godine imaju udjel od 18,7 posto, a one od 55 i više godina udjel od 16,9 posto u ukupnom broju nezaposlenih.

Prema obrazovanju osobe srednjoškolske razine obrazovanja čine većinu u strukturi nezaposlenih, od 61,7 posto. Osobe niže razine obrazovanja čine 25,5 posto, a više i visoke obrazovne razine 12,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih.

Novčanu naknadu u studenom je koristilo 56.328 osoba ili 18 posto od ukupnoga broja nezaposlenih, a broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi sa studenim prošle godine za 18,5 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (44.366 ili 14,2 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), gradu Zagrebu (41.440 ili 13,3 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (34.823 ili 11,1 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.602 osobe ili 1,2 posto).

Autor: Poslovni.hr/Hina
10. prosinac 2014. u 16:15
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

Nezaposlenih radno sposobnih je sigurno duplo više, najvjerojatnije oko 600.000.

Koga briga ?

Najbitnije je da svakodnevno pada broj Zaposlenih i to u Realnom sektoru.

Taj problem nezaposlenih se ne može rješitiu našoj državi nitko nezna prebrojati stvarni odnosno realni broj nezaposlenih , stalno se prikazuju suhoparna izvješča.

europski-celnik ostro-iskritizirao-hrvatsku-vladu

…pred potpredsjednikom Vlade Brankom Grčićem i ministrom financija Borisom Lalovcem izravno optužio Hrvatsku za nesposobnost u privlačenju investicija i korištenje EU fondova.

Novi šamar Milanovićevoj Vladi dolazi od EU

DEBELI MINUS Europi smo dali 1,7 milijardi kuna više nego što smo povukli
Uvijek optimistični Branko Grčić jučer nije imao lagan dan.

Naime, Derose je izravno i konkretno sasuo salvu kritika prema hrvatskoj Vladi i njenom potpredsjedniku, pa je tako briselski činovnik, unatoč Grčićevim mantrama o vrlo dobrom povlačenju novca iz EU fondova, rekao – apsorpcija vam je nikakva.

Inače, jučer su i hrvatski mediji prozvali Grčića navodeći kako je lista 77 projekata koji će pokušati aplicirati za Junckerov investicijski plan u najvećem dijelu tek popis lijepih želja.

… i službeno smo postali druga najlošija ekonomija EU, odmah nakon Cipra.

http://danas.net.hr/hrvatska/vec-dugo-nijedan-europski-celnik-nije-ovako-ostro-iskritizirao-hrvatsku-vladu

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close