Cijena nafte se u ponedjeljak stabilizirala iznad 104 dolara po barelu, što je rezultat hladnog vremena u Sjedinjenim Državama i niskog tečaja američkog dolara. Sve skuplja nafta, kao i sve veća potražnja, ponovo je navela analitičare da se zabrinu hoće li je za nekoliko desetljeća uopće biti dovoljno. Barel nafte tipa light crude jučer je na newyorškom tržištu iznosio 104,33 dolara, dok se u Londonu nafta tipa Brent zadržala na 101,60 dolara, objavio je jučer Reuters. Cijena je ipak bila niža od rekordnih 106,54 dolara, koliko je iznosila u petak, što je bila posljedica poremećaja proizvodnje nafte u Meksiku. “Otvaranje naftnih terminala u Meksiku umanjila je zabrinutost, ali hladno vrijeme u SAD-u i dalje podiže cijene”, kazao je David Moore, analitičar pri Commonwealth Bank of Australia. Meksiko je deveti svjetski proizvođač nafte i jedan od tri glavna izvoznika u SAD te poremećaji u isporuci nafte iz te zemlje daju dodatnu težinu na ionako osjetljivo naftno tržište. Nastavak hladnog vremena u Americi dodatno je produbio zabrinutost. Američki dolar je u ponedjeljak u odnosu na euro dosegao rekordno nisku razinu, dok je u odnosu na jen zabilježio najniži tečaj u osam godina, što analitičari također navode kao razlog rasta cijena nafte. Napetosti između Venezuele, OPEC-ove članice i glavnog dobavljača nafte za SAD, i Kolumbije također su utjecale na naftno tržište. Neki stručnjaci očekuju kako će slabi dolar, nastavak napetosti u Nigeriji i Bliskom istoku te povaćanje ulaganja špekulativnih fondova na tržišta robe dodatno podići cijene. Kako piše Bloomberg, rast cijena nafte u Americi je povećao i cijenu benzina na rekordnu razinu te galon sada iznosi 3,20 dolara. Analitičari predviđaju da će galon sljedećeg mjeseca dodatno porasti za 20 do 30 posto. Što se tiče prognoza o budućim naftnim izvorima, neki analitičari tvrde da će za nekoliko desetljeća nafta doseći kritičnu točku i da je neće biti dovoljno, dok drugi smatraju da se nafta eksploatira postupno i da će je biti dovoljno sljedećih nekoliko stoljeća. Stručnjak David Strahan iz Centra za proučavanje ograničenosti naftnih resursa u Londonu za VOA-u je rekao kako vrhunac proizvodnje i iskorištavanje neće pratiti potpuni nestanak nafte s našeg planeta. “Mi smo već desetljećima naviknuti na činjenicu da se nafta sve više i više eksploatira. Međutim, u jednom trenutku to će prestati i onda će nastupiti postupni pad u eksploataciji. To će se dogoditi u nadolazećim godinama, sigurno prije 2020. Neki misle da se to događa već sada”, smatra Strahan.

Keneth Medlock sa Sveučilišta Rice u Houstonu u Teksasu navodi kako su proizvodnja i potrošnja na istoj razini budući da su posljedice situacije na tržištu. “Što se tiče eksploatacije i proizvodnje, dnevno se na tržište izbaci oko 84 i pol milijuna barela sirove nafte. No u posljednjem je desetljeću dramatično porasla potražnja – znatno brže nego u prošlih 30 ili 40 godina. Usporedo s njom je rasla i proizvodnja. No u posljednje tri godine brz rast cijena nije pratio i rast proizvodnje”, kazao je Medlock. Ipak, Michael Economides, profesor molekularne biologije kaže da nafte neće nestati tako skoro. “Dogodit će se vrhunac u iskorištavanju nakon kojeg slijedi postupno smanjenje proizvodnje. Međutim, to će se dogoditi 2040. ili 2050. I nakon toga nafta će se u komercijalne svrhe iskorištavati, vjerojatno još dva ili tri stoljeća”, zaključuje Economides. Taj sveučilišni profesor još tvrdi da je nova tehnologija, pogotovo načini na koji se iskorištavaju nove bušotine, povećala postojeće naftne rezerve. Prema procjeni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), svjetske naftne rezerve su 2006. godine iznosile 1195 milijardi barela, od kojih se 77 posto, odnosno 922 milijarde barela nalazi u OPEC-ovu posjedu. Za otkrivanje novih nalazišta Economides najzaslužnijm drži novu tehnologiju koja omogućuje tražanje nafte na velikim morskim dubinama, što se još prije samo 15 godina nije moglo. Ipak, Economides navodi da su alternative nafti unatoč tome nužnost. Analitičari smatraju da će sadašnje teškoće – skup benzin i sve manja količina nafte na tržištu – dovesti do skorijeg korištenja alternativnih izvora energije, kao što su ugljen i prirodni plin. Ono čega u jednom trenutku više neće biti je – jeftina nafta, kaže Eric Cheney sa sveučilišta Washington. “Barel sirove nafte više nikad neće stajati deset dolara. Nafte će biti, ali za one koji je mogu platiti”, zaključuje Cheney.