Koronakrizu treba iskoristiti za ‘reset’ turizma i staviti ga u okvire održivosti

Autor: Marija Crnjak , 19. studeni 2020. u 22:00
Nacionalni parka Plitvička jezera protekle dvije godine potvrđen je kao nositelj certifikata ZelEn /DUŠKO JARAMAZ/PIXSELL

Hrvatska se pozicionirala kao jedan od pokretača ciljeva za dostizanje klimatske neutralnosti i održivog razvoja.

Ideja održivog turizma, zelenog turizma, prije nekoliko godina najčešće se doživljavala kao floskula o kojoj pričaju političari na svjetskim konferencijama, no u posljednjih nekoliko godina ova se tema nametnula kao središnji prioritet destinacijama, kompanijama, javnosti koja je konačno uvidjela kako turizam, bez održivosti, može sam sebe pojesti.

Također, sve se više shvaća da održivost turizma ne obuhvaća samo segment zaštite okoliša, već i prava i zadovoljstvo radnika, održivu ekonomiju lokalne zajednice, razvoj infrastrukture, kvalitete života uz minimalne utjecaje na prirodne resurse.

Ključan za razumijevanje i promociju ove važne teme je na žalost bio fenomen overturizma, pretrpanost turistima koja su si nekontroliranim razvojem turizma dozvolile neka najljepša odredišta na svijetu, poput Venecije, Barcelone, Amsterdama, ali i Dubrovnika.

Koronakriza stoga se treba iskoristiti za “reset” turizma, stavljanje u okvire održivosti, o čemu se puno govorilo i na nedavno održanom virtualnom međunarodnom sajmu turizma WTM London. Uz oporavak od korone koja je devastirala industriju putovanja, održivost je ključna tema WTM-a, uz složan stav struke da će se turizam, kao i svaki put, oporaviti, no ovoga puta na drukčijim postavkama.

Produljenje sezone

Hrvatska je, kao relativno nisko devastirana destinacija, na dobroj startnoj poziciji za takvu transformaciju, tim više jer upravo kreće s procesom izrade nove strategije razvoja turizma. Upravo ovih dana predstavljen je Nacrt Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine – programskog polazišta Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine.

“Ministarstvo turizma i sporta kroz novu Strategiju gradi turizam koji temeljen prvenstveno na kvaliteti, odnosno implementaciji proizvoda više dodane vrijednosti te odgovornosti prema prostoru i okolišu. Inzistiramo naročito na kriterijima održivog razvoja turizma koji udovoljava potrebama i željama turističke potražnje, ali i zadovoljava ekonomske i socijalne zahtjeve lokalnih zajednica uz istodobno očuvanje kulturnog integriteta i ekoloških procesa.

2030.

otok Krk bi trebao ostvariti energetsku neovisnost čime bio postao prvi takav u ovom dijelu svijeta

Uz to, jedan od prioriteta ovog važnog dokumenta, koji će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma, je i poticanje ulaganja u održiv, niskougljični rast turizma”, ističu u Ministarstvu.

Dodaju također da se implementacija zelenih koncepata već kontinuirano provodi na razini cijele zemlje – s jedne strane, kroz razvoj takve turističke ponude i proizvoda koji će omogućiti produljenje sezone i proširenje ponude na manje razvijene turističke krajeve, osobito kontinentalnih destinacija, a što i čini elemente koji doprinose održivom razvoju turizma.

S druge strane, integralno upravljanje obalnim područjem i njegov uravnoteženi razvoj, poticaj su razvoju održivog turizma koji teži očuvanju obalnih ekosustava i krajobraza te prirodnih i kulturnih resursa. U konačnici, implementacija ‘zelenih’ koncepata na svim organizacijskim i razinama poslovanja daje polet daljnjem održivom razvoju turizma.

“U fokusu nam je kreiranje turističkog modela dodane vrijednosti kao odgovora na sezonalnost turističkih aktivnosti, odnosno dostupnih ponuda, i samim time percepcije Hrvatske kao održive turističke destinacije”, kažu u Ministarstvu.

RH je država članica Makroregionalne Strategije EU za jadransku i jonsku regiju te, uz Republiku Albaniju, koordinira jednim od četiri prioritetna stupa orijentiranog upravo na održivi turizam. Pritom je fokus na razvijanju punog potencijala regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma. Unutar toga stupa, prioritet je diverzificirati turističke proizvode i usluge i potpunije koristiti potencijal baštine regije, tako da se razvijaju održive i tematske rute, te sinergijski koristi jadransko-jonska kulturna baština, uz istraživanje i razvoj.

Također, potpisnici smo Konvencije o biološkoj raznolikosti, te kao članica EU i mnogih međunarodnih sporazuma i ugovora u području zaštite prirode. Time se Hrvatska pozicionira među zemlje pokretače ciljeva za dostizanje klimatske neutralnosti i ciljeva održivog razvoja.

Također, u dosadašnjoj provedbi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. postojeći ugostiteljsko-turistički objekti koristili su sredstva iz EU fondova za obnovljive izvore energije i obnovu cijele ovojnice kroz prioritet ‘Povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u uslužnom sektoru (turizam, trgovina)’.

Zeleno u praksi

Jačanje selektivnih oblika turizma, poput nautičkog ili cikloturizma na kontinentalnom dijelu, te stvaranje kvalitetnog i cjelovitog turističkog proizvoda, aduti su sljedeće turističke sezone. Stoga će se i nadalje raditi na unapređenju zelene infrastrukture unutar destinacije kroz Program razvoja javne turističke infrastrukture i potprogram Financiranje javne cikloturističke infrastrukture u kojima Ministarstvo turizma i sporta sudjeluje.

Isto tako, Ministarstvo je kao član uključeno u Nacionalni odbor za izradu i provedbu Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem u cilju postizanja i održavanja dobrog stanja u morskom okolišu. Ministarstvo turizma i sporta kao partner ili pridruženi partner sudjeluje, podržava i potiče brojne projekte i rezultate održivog razvoja turizma unutar, između ostalih, i europskog međuregionalnog projekta Interreg (SEAMed, DestiMED, DestiMED Plus, CEETO, PANORAMED, BESTMED, Inherit).

Na održivom razvoju radi se i na razini destinacija, ali i kompanija koje o održivosti redovito izvješćuju u sklopu objave svojih godišnjih rezultata. Iako imaju još mnogo posla na prostornom uređenju i jačanju infrastrukture, destinacije rade na uređenju biciklističkih staza, smanjuju otisak uvođenjem električnih vozila, kroz bolju regulaciju prometa, poticanjem zelene gradnje.

U primjere dobre prakse spada otok Krk, već danas lider u obnovljivoj energiji, u odvajanju i zbrinjavanju otpada. Cilj otoka je do 2030. godine ostvariti i punu energetsku neovisnost, čime bi Krk postao prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta.

Nacionalni park Plitvička jezera protekle dvije godine potvrđen je kao nositelj certifikata ZelEn što znači da električnu energiju nabavljaju iz certificiranih hidroelektrana pri čemu je posebna pozornost posvećena dokazima o neškodljivosti utjecaja elektrana na okoliš kao i zbrinjavanju opasnog otpada.

Uvođenjem biorazgradive ambalaže 2015. godine započet je proces izbacivanja plastike iz poslovanja, sav nastali otpad u hotelu se odvaja, a bio otpad se koristi za proizvodnju bio goriva i hrane za životinje. Plitvice su 2018. godine uvele novu rasvjetu kod koje se koristi LED tehnologija koja troši i do 50 posto manje električne energije te je povoljnija za životinjski svijet.

Ovog proljeća nacionalnim parkom Krka zaplovili su prvi električni katamarani, koji osim što su izgrađeni prema najnovijim i najvišim ekološkim i tehnološkim standardima, na krovnoj konstrukciji imaju solarnu elektranu koja u ljetnim mjesecima osigurava dodatnu autonomiju.

Projekt nabave elektrobrodova dio je šireg projekta ‘Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke’, sufinanciranog u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Iz istog programa financira se projekt Novo ruho Brijuna, u sklopu kojeg se objekti na Malom Brijunu preuređuju za smještaj predškolskih, školskih i sveučilišnih skupina, nevladinih organizacija, umjetnika i znanstvenika kao i za smještaj svih onih koji na otoku žele provoditi edukativne programe.

Cilj projekta ‘Novo ruho Brijuna’ je unaprjeđenje upravljanja nacionalnim parkom na principima održivog korištenja prirodne baštine s ciljem društveno-gospodarskog razvoja lokalne zajednice kroz razvoj posjetiteljske infrastrukture i atraktivnih turističkih sadržaja te podizanje razine znanja posjetitelja o važnosti prirodne baštine.

Održivo poslovanje

Od energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora, mjere uštede vode pa sve do redukcije korištenja jednokratne plastike, sve su to mjere koje mnoge turističke kompanije već primjenjuju. Udruga poslodavaca u hotelijerstvu UPUHH 2013. godini pokrenula je projekt “Zeleno poslovanje u hotelijerstvu” s ciljem osmišljavanja i definiranja kriterija za zelene hotele te uvođenja zelenog poslovanja u hotele.

Cilj projekta je kroz zeleno poslovanje ostvariti sinergiju ekonomske dobiti, socijalne dobrobiti te dobrobiti za okoliš prema deifniranim kriterijima, a hotelima koji ispunjavaju sve uvjete dodjeljuje se certifikat Sustainable Hotel Certificate by UPUHH.

Porečka kompanija Valamar Riviera samo lani u projekte energetske učinkovitosti uložila je 17 milijuna kuna. Gotovo sva električna energija u Valamarovim objektima dolazi iz obnovljivih izvora. Za više od 70 posto smanjena je izravna i neizravna emisija stakleničkih plinova iz 1. i 2. opsega, 4,2 milijuna kuna lani je izdvojeno za nabavu 20 novih električnih vozila, 26 električnih skutera te sedam električnih kolica, a tri milijuna kuna uložili su u zamjenu klasičnih rasvjetnih tijela visoko učinkovitom LED rasvjetom.

Kompanija je ovog ljeta uvela novu uslugu online trgovine Valfresco, koja je malim proizvođačima omogućila prostor za plasman njihovih proizvoda u vrijeme krize, a dostupna je svim građanima i turistima u Istri po konkurentnim cijenama.

PPHE Hotel Group, u čijem sastavu posluje Pulska kompanija Arena Hospitality Grupa, i to na hrvatskom, njemačkom i mađarskom hotelskom tržištu, tijekom 2019. godine formirala je Grupu odgovornog poslovanja.

Usto, nastavljaju surađivati s Međunarodnim partnerstvom za turizam (ITP). ITP povezuje vodeće turističke poslovne subjekte da zajedničkim snagama surađuju na rješavanju izazova iz područja društveno odgovornog poslovanja, a posebno na područja vezana za održivost i moderno ropstvo.

Održivi razvoj posebno je važan u segmentu organizatora putovanja. Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) jedan je od partnera ove jeseni pokrenutog projekta SUSTOUR – Promicanje održivosti u poslovanju europskih turoperatora, projekta vrijednog 1,3 milijun eura.

Cilj projekta je ažurirati postojeće standarde, alate za obuku i (online) implementaciju za učinkovitu primjenu održivosti turoperatora i njihovog lanca opskrbe, razviti standarde, obuke, alate i kriterije za smanjenje i bolje upravljanje emisijom ugljika i plastikom, dva ključna utjecaja turističkog sektora na okoliš.

Razvit će se posebni alati za upravljanje emisijom ugljika u izletničkim program, s ti da će biti odabrano više od 175 malih i srednjih poduzeća koja će imati koristi iz šireg programa izravne financijske potpore. Kao rezultat, očekuje se da će 120 turoperatora ishoditi osnovni Travelife Partner certifikat, a 60 turoperatora ishodit će Travelife Certified certifikat.

Komentirajte prvi

New Report

Close