Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Kontrola financija sprečava da proračun bude kao švicarski sir

Autor: Ana Blašković
18. prosinac 2017. u 14:01
Podijeli članak —
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Vlada će ovaj tjedan uputiti u proceduru ratifikaciju ugovora.

Na stolu Vlade ovog tjedna trebalo bi se naći pokretanje procedure tzv. ‘Fiscal Compacta’, mehanizma stroge kontrole javnih financija. Najavio je to premijer Andrej Plenković u petak sa summita eurozone na koji je bila pozvana i Hrvatska s obzirom na artikulirane ambicije uvođenja zajedničke valute.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Cilj je da 2020. uđemo u tečajni mehanizam, a da u eurozonu uđemo u mandatu sljedeće vlade”, rekao je premijer Plenković najavivši da će Vlada u proceduru uputiti postupak ratifikacije fiskalnog pakta.

Na stolu Vlade ovog tjedna trebalo bi se naći pokretanje procedure tzv. ‘Fiscal Compacta’, mehanizma stroge kontrole javnih financija. Najavio je to premijer Andrej Plenković u petak sa summita eurozone na koji je bila pozvana i Hrvatska s obzirom na artikulirane ambicije uvođenja zajedničke valute.

“Cilj je da 2020. uđemo u tečajni mehanizam, a da u eurozonu uđemo u mandatu sljedeće vlade”, rekao je premijer Plenković najavivši da će Vlada u proceduru uputiti postupak ratifikacije fiskalnog pakta.

Odgovor na fiskalnu krizu

Fiskalni pakt treće je poglavlje Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj politici, skovanog kao svojevrstan odgovor na fiskalnu krizu u Europi. Potpisale su ga u ožujku 2012. sve članice osim Velike Britanije i Češke. S obzirom na to da u tom trenu nije bilo dogovora o promjeni ugovora o EU, na snagu je stupio kao međunarodni ugovor. Sukus njegovih odredbi su održive javne financije, odnosno zahtjev da nacionalni proračuni moraju biti uravnoteženi ili čak u suficitu. Strukturni deficit ne smije prelaziti više od 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a. Budući da su njegove odredbe mandatorne za svih 19 članica eurozone, za ostale se primjenjuje samo ako to žele (poput Danske, Bugarske i Rumunjske).

 

0,1 posto

BDP-a moguća kazna ne ispunjava li Hrvatska odredbe Pakta

Korektivni mehanizam

Ratifikacijom će Hrvatska u Bruxelles poslati snažnu poruku da fiskalna konsolidacija nije samo mrtvo slovo na papiru. Naime, Fiskalni pakt previđa brzu konvergenciju i uspostavu automatskog korektivnog mehanizma. Ne transponira li Hrvatska odredbe ugovora u nacionalno zakonodavstvo, može biti kažnjena i s do 0,1 posto BDP-a. Najavu su pozdravili stručnjaci, opaskom da je to mehanizam da proračun ne nalikuje na švicarski sir. Premda su fiskalna kretanja pozitivna, Hrvatska nema kredibiliteta u držanju rashoda pod kontrolom, što se pokazalo i na proračunu za 2018. pa je i EK upozorila na pogoršanje strukturnog deficita. Budući da euro ostaje samo dobra PR priča bez reformi, a njih očito nema bez pritiska Bruxellesa, čini se da su u Vladi ispravno procijenili da je Fiskalni pakt jedini mehanizam za provedbu.  

Autor: Ana Blašković
18. prosinac 2017. u 14:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close