Još uvijek se u resornom Ministarstvu gospodarstva razmatra hoće li biti službeno oglašavanje i objava javnog poziva zainteresiranim investitorima, no sve je spremno za početak primjene dugo  očekivanog Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Pred božićne blagdane usvojeni su svi potrebni podzakonski propisi, od imenovanja Povjerenstva za utvrđivanje strateških projekata i donošenja pravilnika po kojemu će se projekti kandidirati. Time su konačno, gotovo dva mjeseca od njegovog donošenja, posložene sve kockice za primjenu tog posebnog zakona, čiji bi cilj trebao biti  projektima od interesa hrvatske države omogućiti skraćivanje svih potrebnih administrativnih procedura i maksimalno ubrzanje njihove realizacije.No, već danas investitori mogu uputiti prijedlog svog projekta prema posebnom obrascu objavljenom u Narodnim novinama. Obrazac sa svim bitnim elementima za vrednovanje projekta upućuje se na adresu Ministarstva gospodarstva, točnije Upravi za investicije na čijem je čelu pomoćnica ministra Sabina Škrtić. Prema informacijama iz samog Ministarstva, još uvijek nije zaprimljen nijedan projekt, no nakon što projekt bude prijavljen, investitora će se iz Ministarstva u roku od pet dana morati obavijestiti o evenutalnim dodatnim informacijama koje je bio dužan dostaviti.

Najkasnije u roku od 15 dana od predaje potpune prijave pojekta svoje mišljenje o njemu mora dati i vladino, netom ustrojeno, Povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje strateških projekata, dok će konačno odobrenje za uvrštenje na listu strateških projekata još dati i Vlada. Nakon toga, svaki projekt dobiva posebnu operativnu skupinu, koju će voditi, ovisno o projektu, predstavnik Agencije za investicije i konkurentnost, Hamag Investa, Centra za praćenje energetskog sektora i investicije ili pak predstavnik nadležnog ministarstva. Operativnu skupinu imenuje vladino Povjerenstvo, a ona će od sklapanja ugovora s investitorom o stjecanju tog povlaštenog statusa do završetka projekta biti zaduženo pratiti ga i voditi brigu o ispunjavanju svih zacrtanih rokova u realizaciji ulaganja.  Povjerenstvo će, po odluci Vlade, imati stalne i povremene članove. U stalnom postavu, kao predsjednik Povjerenstva, biti će Branko Grčić, potredsjednik Vlade za gospodarstvo, zamjenik će mu biti Ivan Vrdoljak, ministar gospodarstva, a stalni članovi biti će i ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš, ministar pravosuđa Orsat Miljenić i ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović, te predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović.

U Povjerenstvu će povremeno participirati, ovisno o sektoru u kojem se realizira projekt, i resorni ministri turizma, poljoprivrede ili prometa, a po dva predstavnika dolazit će iz redova predstavnika gradova i županija na čijem bi se području ulaganje trebao provesti. Svaki projekt, kako nam pojašnjava Damir Novinić, šef Agencije za investicije i konkurentnost, imat će točno utvrđen raspored i striktno zacrtane rokove u kojima se pojedini segment mora provesti. Predviđeno je po prvi puta i sankcioniranje neodgovornih u državnoj upravi koji neopravdano koče projekt, ali će se, dodaje Novinić, u ugovorima i država zaštititi od neodgovornih investitora u slučajevima poput odustajanja ili promjene namjene projekta. Ključno kod nominiranja projekta je predaja idejnog projekta, s pregledom osnovnih informacija od njegove vrijednosti, lokacije i djelatnosti do utvrđivanja vrste projekta, odnosno načina financiranja.

Primjerice, potrebno je dati procjene broja novih radnih mjesta, kao i indirektnih zapošljavanja koja će biti povezana s projektom. Ocjenjuje se zasebno i utjecaj projekta na ukupno gospodarstvo, posebice u segmentu jačanja konkurentnosti, inovacija, proizvoda dodane vrijednosti, te istraživanja u napredne tehnologije. Utvrđuju se i usklađenost s dokumentima o prostornom uređenju, strateškim dokumentima Hrvatske i EU, kao i preuzetim međunarodnim ugovorima. Jedan od kriterija za projekte je i vrsta aktivnosti, a lista obuhvaća od  proizvodno-prerađivačke djelatnosti, infrastrukturnih, energetskih projekata, turističkih i usluga industrijskog inžinjeringa, logističkih i distribucijskih centara do poljoprivrede i ribarstva. Ključno je, na koncu, i da vrijednost ukupnih kapitalnih troškova ulaganja projekta bude najmanje 150 milijuna kuna, odnosno 75 milijuna kuna ako su sufinancirani iz EU fondova, odnosno 20 milijuna kuna kada je riječ o projektima na otocima ili na potpomognutim područjima Hrvatske. Te će procjene investitori morati potkrijepiti i jamstvom ili pismom namjere banke o praćenju projekta.