Konačni podaci kretanja bruto domaćeg proizvoda u zadnjem tromjesečju 2013. godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 1,2% u odnosu na zadnje tromjesečje 2012. godine. Na razini cijele godine realni pad BDP-a iznosio je 1%, navode RBA analitičari.

Negativnim kretanjima u zadnjem su tromjesečju pridonijeli pad bruto investicija u fiksni kapital (-3,3%) te pad osobne potrošnje za 1,8%. S druge strane državna potrošnja bilježi pozitivnu stopu rasta (+1,2%). Dodatno, uz snažniji pad uvoza roba i usluga (-4,4%) u odnosu na pad izvoza roba i usluga od 3,8%, neto izvoz blago je ublažio negativna kretanja, pišu RBA analitičari u današnjoj analizi.

Na razini cijele godine kod investicija su nastavljena negativna kretanja pa su se u odnosu na 2012. smanjile za 1,0%, dok su se kumulativno u posljednjih pet godina (u odnosu na 2008.) smanjile čak za jednu trećinu. Kretanje investicija je odraz dugotrajne recesije u gospodarstvu koja je u potpunosti iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni (proizvodnju) koji ujedno prolazi proces restrukturiranja, pišu analitičari.

Potrošnja kućanstava, izuzev blagog rasta u 2011. (+0,4%) bilježi negativne godišnje stope rasta od 2009. godine pa je tako u 2013. bila niža za 1,0%. Na navedeno su ukazivali i podaci o prometu u trgovini na malo (realan pad) kao i podaci s tržišta rada (porast nezaposlenosti pad zaposlenosti) gdje se uz smanjenje raspoloživog dohotka nastavio se i proces razduživanja sektora stanovništva. Izvoz roba i usluga smanjio se za 1,8% dok je uvoz roba i usluga bio u 2013. niži za 1,7%. Nakon tri godine negativnih stopa, potrošnja države u 2013. blago je porasla za 0,5% i tome ublažila snažniji godišnji pad bruto domaćeg proizvoda.

U 2014. analitičari ne očekuju oporavak nego u najboljem slučaju očekuju stagnaciju gospodarske aktivnosti. Potrošnja privatnog sektora sputana je procesom razduživanja kućanstava, nepovoljnim demografskim kretanjima te niskom stopom aktivnosti i zaposlenosti stanovništva, odnosno rastom nezaposlenosti, smanjenjem zaposlenosti i raspoloživih realnih dohodaka kućanstva, stoga analitičari očekuju blagi negativan doprinos osobne potrošnje.

Obzirom da je država ove godine ušla u proceduru prekomjernog deficita (EDP), u kojem će Europska komisija Hrvatskoj postaviti cilj izlaska iz EDP-a do 2016. godine i time će poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doci izvana očekuju negativan doprinos državne potrošnje rastu BDP-a u 2014. Nadalje, investicije u trajnu imovinu ovise o investicijskoj klimi i fiskalnom opterećenju. U uvjetima fiskalne konsolidacije ne mogu se očekivati mjere za rasterećenje poduzetnika, a time ni znatne pomake u investicijskoj aktivnosti, stoga analitičari očekuju stagnaciju ili u najboljem slučaju blagi pozitivan doprinos od investicijske aktivnosti, stoji u analizi.

Proces predstečajnih nagodbi kao i restrukturiranje nedovoljno konkurentnih izvoznih poduzeća nije još dovršen, pa ni u sljedećim razdobljima analitičari ne očekuju rast proizvodnje i izvoza roba. Negativan doprinos izvoza roba mogao bi djelomično biti ublažen izvozom usluga. Međutim, mogućnosti za povećanje izvoza usluga preko povećanja turističke ponude i transporta iziskuju značajno povećanje investicija u prethodnom razdoblju, zaključuje se u analizi.

Kad povijest postane pametna

Šibenik napravio iskorak: Tvrđave postaju “pametni” ekosustavi

Od betona do fotonapona

Zelena gradnja više nije trend već postaje standard