Konačni podaci DZS-a potvrdili su prvu procjenu realnog godisnjeg pada BDP-a u drugom tromjesečju ove godine od 0,7%. To je sedmo uzastopno tromjesečje godišnjih stopa pada, no intenzitet je blaži nego u prvom tromjesečju (-1,5%), pišu analitičari RBA banke.

Promatrajući prema sastavnicama BDP-a pad je isključivo rezultat negativnog doprinosa neto izvoza, dok su druge sastavnice potrošnje zabilježile godišnje stope rasta. Nakon sedamnaest uzastopnih tromjesečja, investicije su konačno u pozitivnom teritoriju uz blagi rast od 0,9% godišnje. Tome je vjerojatno pridonijela investicijska aktivnost države s obzirom na to da podaci iz privatnog sektora upućuju na nastavak negativnih kretanja (pad obujma industrijske proizvodnje i obujma građevinskih radova), piše u analizi.

Državna je potrošnja drugo tromjesečje za redom ostvarila rast, i to od 1,3% godišnje. S obzirom na rast prometa od trgovine na malo u drugom tromjesečju očekivan je bio i rast konačne potrošnje kućanstava od 0,5% godišnje. Jedini negativan doprinos ostvario je neto izvoz uz veći rast uvoza roba i usluga nego izvoza roba i usluga. Naime, izvoz roba i usluga porastao je za 0,8% godišnje, pri čemu je račun usluga izbrisao negativna kretanja na računu roba. Uvoz roba i usluga ostvario je rast od 4,9% godišnje.

Nakon nepovoljne prve polovine godine treće tromjesečje moglo bi donijeti blagi rast u slučaju uspješne turističke sezone i prelijevanja pozitivnih učinaka na ostale sektore. Uz to u drugoj polovini godine analitičari očekuju i blagi oporavak inozemne potražnje za domaćim proizvodima te realiziranje barem dijela najavljenih javnih investicija. Međutim uz negativna kretanja u prvoj polovini godine, sve to neće biti dovoljno za ostvarivanje gospodarskog rasta u ovoj godini pa i u 2013. očekuju pad BDP-a, dodaje se u analizi. Potrošnja kućanstava i dalje je pod negativnim utjecajem rasta nezaposlenosti i stagnacije realnih dohodaka. Uz to, s povećanim izazovima suočava se robni izvoz s obzirom na to da je ulaskom u EU Hrvatska izgubila povlašten položaj na tržištu CEFTA-e.

Iako podaci za prvu polovinu godine pokazuju pozitivan doprinos države analitičari su mišljenja da će država biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima pa bi već sa sljedećim proračunom Hrvatska mogla ući u takozvani Excessive Deficit Procedure (EDP) koji podrazumijeva uravnoteženje javnih financija, odnosno smanjenje javnih rashoda, zaključuje se u analizi.