Matija Brlošić, HPK

Očekuje se da bi prinosi iz ovojesenjeg uroda s obzirom da je zasijano oko 280 tisuća hektara, što je sedam posto više nego lani, mogli iznositi oko dva milijuna tona. Kako je na našim farmama stoke sve manje bit će kukuruza za izvoz. No, hoće li u izvoz količina koju spominjete nisam baš siguran jer ta se žitarica i kod nas nažalost sve više koristi u proizvodnji energije. Prodaja kukuruza za bioenergiju postala se puno isplativija nego za ishranu stoke ili proizvodnju mlijeka pa se sve više ratara okreće takvom biznisu.  

Ruše li procjene o dobrom urodu cijenu kukuruza, jeftiniji je gotovo devet posto nego lani? 

Još se trži stari kukuruz, berba se za ovogodišnji tek priprema. Oscilacije u cijenama nisu novost, znaju se događati upravo u ovo vrijeme. Problem za novi kukuruz bit će visoki postotak vlage radi prekomjernih kiša što će vjerojatno uvjetovati sušenje zrna, a taj će trošak onda podići cijenu. 

Za razliku od kukuruza pšenici je cijena ovih dana skočila 7,6 posto iako se govori da je vrlo loše kakvoće.

Kako se u pojedinim europskim regijama žetva pšenice privodi kraju sve je očitije da nisu ispunjena očekivanja, ta je krušarica podbacila u prinosima što onda utječe i na cijenu. Hrvatska svoje pšenice ima dosta za vlastite potrebe, no neke količine će vjerojatno biti prodane kroz izvoz. Hoće li to imati za posljedicu uvoz pšenice nakon sedam-osam mjeseci teško je danas ocjenjivati. Hoću se samo nadati kako iduće proljeće ipak nećemo morati uvoziti pšenicu po znatno skupljoj cijeni nego što ćemo je ovih tjedana prodavati inozemnim kupcima.