Cijene električne energije i plina za kućanstva znatno se razlikuju među europskim prijestolnicama. Kada se prilagode prema standardu kupovne moći (PPS), poredak zemalja dodatno se mijenja, dajući realniju sliku o tome koliko građani zaista plaćaju energente u odnosu na svoje prihode.
Među europskim prijestolnicama Zagreb se nalazi ispod prosjeka gradova članica Europske unije, ali i ispod prosjeka svih analiziranih europskih gradova. To je, u ovom slučaju, dobra vijest – cijene energije u Zagrebu niže su od većine ostalih europskih metropola. Istina, kada se umjesto nominalne cijene uzme u obzir kupovna moć, situacija s električnom energijom postaje nešto nepovoljnija, no Zagreb i dalje ostaje ispod prosjeka EU. Kada je riječ o cijenama plina, stoji još bolje u usporedbi s ostalim gradovima.
Analizu je objavio Euronews Business.
Struja: Zagreb ispod europskog prosjeka
Indeks cijena energije za kućanstva (HEPI) donosi podatke o cijenama električne energije u glavnim gradovima 33 europske zemlje. Početkom 2025. godine cijene su varirale od 9,1 eurocenta po kWh u Budimpešti do 40,4 eurocenta po kWh u Berlinu. Prosjek u EU iznosio je 25,5 eurocenta po kWh, dok je u Zagrebu cijena bila 15,8 eurocenta po kWh.
Uz Berlin, najskuplji gradovi za kućanstva po pitanju električne energije bili su Bruxelles (38,5 c€/kWh), Kopenhagen (37,5 c€/kWh), London (36,8 c€/kWh) i Bern (36,4 c€/kWh). S druge strane, najjeftiniju struju, uz Budimpeštu, imali su Kijev (9,8 c€/kWh), Beograd (10,5 c€/kWh) i Podgorica (11,1 c€/kWh).
Stručnjaci ističu nekoliko ključnih faktora koji utječu na razlike u cijenama električne energije. Među njima su energetski miks u proizvodnji (ovisnost o plinu, obnovljivim izvorima itd.), strategije nabave i formiranja cijena, državne subvencije te struktura tarifa.
Primjerice, visoke cijene električne energije u Berlinu proizlaze iz poreza i naknada. Ako bi se gledala samo energetska komponenta, Njemačka bi bila tek na 10. mjestu po skupoći električne energije, iza Italije, Velike Britanije i Nizozemske.
Kupovna moć mijenja poredak
Kada se cijene električne energije prilagode kupovnoj moći, poredak država odnosno njezinih glavnih gradova znatno se mijenja. Prag, koji je po nominalnim cijenama bio na 7. mjestu, prema PPS-u dolazi na prvo mjesto, jer su tamošnji troškovi električne energije u odnosu na primanja kućanstava najviši., dok Berlin ostaje na, visokom, drugom mjestu.
U Zagrebu, koji je po nominalnoj cijeni bio na 26. mjestu, situacija se mijenja kada se u to ukalkulira kupovna moć te zauzima nešto nepovoljnije 21. mjesto među analiziranim europskim prijestolnicama, no i dalje ostaje ispod europskog prosjeka.
Jeftiniju struju od Zagreba plaćaju prema PPS-u. Od posljednjeg Kijeva, Oslo, Valleta, Budimpešta, Helsinki, Stockholm, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Luxsembourg, Bern do Amsterdam koji je jedno mjesto iza Zagreba.
Plin: Stockholm rekorder, Zagreb među povoljnijima
Cijene plina također značajno variraju. Među 27 analiziranih gradova, najnižu cijenu imala je Budimpešta (2,5 c€/kWh), dok je Stockholm bio rekorder s 33,3 c€/kWh – čak 13 puta skuplje nego u mađarskoj prijestolnici.
Stručnjaci ovako visoku cijenu u Švedskoj objašnjavaju činjenicom da se vrlo mali broj kućanstava koristi plinom. Čak 50.000 od ukupno 77.000 kućanstava priključenih na plinsku mrežu nalazi se u Stockholmu, gdje je tržište izolirano i nepovezano s ostatkom zemlje.
Najnižu cijenu plina među pet najvećih europskih gospodarstava imao je London (8,8 c€/kWh), dok su visoke cijene zabilježene u Amsterdamu (18,3 c€/kWh), Bernu (17,4 c€/kWh) i Rimu (15 c€/kWh).
Kao i kod električne energije, cijene plina ovise o strategijama nabave, razini skladištenja, vremenskim uvjetima te državnim subvencijama.
Zagreb se po cijenama plina nalazi na 24. mjestu, bez promjena kada se uzme u obzir prilagodba kupovnoj moći. Kijev, Budimpešta i Beograd imaju nižu cijenu plina
Cjelokupne tablice i detaljne podatke možete pronaći ovdje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu