Ako ne budeš dobar u školi, bit ćeš zidar/cvjećar/keramičar! Rečenica je to kojom mnogi roditelji i dan-danas “prijete” svojoj djeci, a nisu ni svjesni koliko je takvo nešto nepotrebno, posebice zato što iskrivljuje percepciju o tim zanimanjima.

Onda, pak, posjetite Velesajam i sajam WorldSkills Croatia 2026 i naiđete na besplatno feniranje kose. Zašto ne, desetak djevojaka već stoji u redu. Nekoliko štandova dalje dijele se ruže, aranžirane. I tamo je red, svi bi htjeli jednu. Pa, onda malo dalje burgeri savršeno zlatne boje, spremni za ocjenjivanje… Sve to bilo je dio najvećeg državnog natjecanja učenika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2026. održanog u Zagrebu od 5. do 7. svibnja 2026. godine u prostoru Zagrebačkog velesajma, koje je, u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, okupilo više od 350 najboljih učenika iz cijele Hrvatske koji su se natjecali u 44 strukovne discipline.

Zašto je odabrao kuhanje kao svoje zanimanje, pitamo Lovru (17), jednog od natjecatelja. “U ovih svojih malih 17 godina svašta sam probao, ali ništa me ne bi zadržalo, kuhinja je bila jedina stvar. Ta ljubav, adrenalin, rad s ljudima, to me zadržalo, super je. Mislim ostati u Hrvatskoj i raditi”, kaže nam ovaj učenik iz Trogira iz Srednje škole “Blaž Jurjev Trogiranin” pa otkriva što je potrebno da bi netko postao kuhar. “Mora biti jako komunikativan, organiziran, smiren, ponizan, spreman primiti i kritiku i pohvalu i dalje nastaviti raditi da to ne utječe na samo kuhanje”, zaključio je pa dodao kako ima osigurano mjesto gdje ću raditi sezonu jer radi već posljednje dvije godine, a budućnost je, kaže, “šarena” i tek će vidjeti što mu nosi.

Zanati na jednome mjestu

Bilo kako bilo, on i nekolicina njegovih vršnjaka na zagrebačkom Velesajmu sudjelovali su na WorldSkillsu Croatia 2026. Zanati su se okupili na jednome mjestu, kao i najbolji učenici koje Hrvatska ima.

No, osim njih, bili su tamo i predstavnici gospodarstva, obrazovanja i struke s ciljem otvaranja ključnih pitanja o nedostatku radne snage i potrebama poslodavaca, ulozi strukovnog obrazovanja, zapošljivosti mladih… U sklopu natjecanja organiziran je i panel u suradnji Hrvatske udruge poslodavaca i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) pod nazivom “Od učionice do industrije: vještine i tehnologije za budućnost rada”.

Za početak je stanje u Hrvatskoj pojasnio Mile Živčić, ravnatelj ASOO-a, koji je istaknuo kako je započela reforma strukovnog obrazovanja te da je ona bila nužna jer se ništa nije mijenjalo posljednjih 30 godina.

“Dugo se upućivalo na to kako učenici nakon završetka obrazovanja dolaze s premalo teorijskih i praktičnih znanja koji su potrebni za radno mjesto, time se upozoravalo i da su nastavni planovi i programi zastarjeli u odnosu na stvarna očekivanja u svijetu rada.”

Električni iskorak

Kompaktni električni modeli sve ozbiljnije ulaze u svakodnevicu europskih vozača

Problemi s likvidnošću

Zašto kašnjenje u naplati najviše pogađa tvrtke koje rastu?

Prema njegovim riječima, promjene su počele 2018. godine i u tom procesu je izrađeno 147 novih kurikula koji su zamijenili više od 280 nastavnih planova i programa. U sve su bili uključeni i poslodavci jer se na temelju anketa koje su ispunili došlo do zaključaka koja su to znanja i vještine koje se od učenika očekuju kad pristupaju tržištu rada.

“Prikupili smo 1400 odgovora te unutar pojedinih zanimanja mapirali vještine koje su potrebne učenicima da bi po završetku obrazovanja bili relevantni”, kaže Živčić, dodajući da su tako napravljeni moderni kurikulumi koji će odgovarati potrebama svijeta rada.

“Ono što je novo u njima je puno veća zastupljenost učenja temeljenog na radu, odnosno stječu se praktične vještine. Naglasak je stavljen i na to da je poželjno, pa i obvezno, da učenici te praktične vještine pohađaju kod poslodavaca. To je na neki način prekretnica jer zajednički možemo kreirati buduće stručnjake u svim zanimanjima i sektorima unutar gospodarstva Hrvatske.”

Istaknuo je kako se više ne smije dogoditi da se kasni s promjenama kada je obrazovanje u pitanju te da ovi novi ne smiju ostati za sljedećih 30 godina. Nakon što prve generacije završe novu modularnu nastavu, slijede evaluacije i gledat će se što je potrebno mijenjati kako bi se sustav poboljšao. Osim toga, radit će se ponovno ankete s poslodavcima kako bi se ostalo u toku s potrebama tržišta rada.

Da se promjene već osjete, svjedoči i Andrej Kristek, ravnatelj ugostiteljsko-turističke škole Osijek: “Ovom reformom obrazovanje se drastično okrenulo. Promijenio se pristup, razmišljanje, stavovi nastavnika i učenika. Djeca su puno sretnija. Kada uđem u razred, vidim to. Zadovoljniji su ovim pristupom.” Kaže kako je potražnja za ugostiteljstvom sve veća, ali kada je obrazovanje za to u pitanju, u Osječko-baranjskoj županiji “izgubio” se razred i pol kuhara i slastičara. Kao jedan od problema ističe demografiju je se mnogo mladih iselilo pa se bore oko toga kako privući učenike i motivirati ih za sektor turizma.

“Mogućnosti su im danas goleme, od stipendiranja do prakse vani. Djeca danas imaju sve”, naglasio je.

Kristek smatra da je u cijeloj priči važno promijeniti svijest djece i roditelja u to da strukovno zanimanje nije loše jer je potrebno i traženo, a i financije nisu problem jer svi znamo koliko, primjerice, zarađuju keramičari.

Suradnja je važna

Da je percepcija veliki problem, slaže se i Snježana Biloš iz tvrtke Otos: “Mladi danas ne prepoznaju vrijednost strukovnog obrazovanja jer se nekako uvijek naglašava visoko obrazovanje. Moramo osvijestiti da je kvalitetno strukovno obrazovanje nužno za gospodarstvo.” Kao predstavnik poslodavaca na panelu je bila i Antea Britvić Božičković iz Kamgrada. Ona je govorila o tome koliko je suradnja sa školama važna jer poslodavci imaju interes vidjeti tko je talent i u koga se isplati ulagati.

Kada je riječ o problemima, ona smatra da veliku ulogu igra fokus. “Učenicima danas misli lako odlutaju. Moramo se malo sami za sebe pobrinuti, treba nam ‘mindset’ da upravljaš svojom karijerom. Potrebno je što više prakse i samosvijesti, da budemo realni i ‘shvatimo da nismo gotovi kada završimo s obrazovanjem”, rekla je Britvić Božičković.

Sara Posavec iz Termi Sveti Martin također smatra da je praksa vrlo bitna pa kaže kako je u sektoru turizma ključna brzina, ali i odgovornost. Dodaje da su važna i stručna znanja: “Škole bi trebale više simulirati stvarne situacije kako što je odnos s gostima koji imaju sve veća očekivanja, a čekat će ih na radnome mjestu već prvi dan. Moraju što više razvijati neke meke vještine, komunikaciju, timski rad, rješavanje problema.” Uz sve to, dodala je, treba razgovarati o odnosu prema poslu jer “mladi dolaze s drukčijom predodžbom o radnom okruženju, treba im svijest odgovornosti i radnih navika.” Istaknula je da je velika odgovornost na poslodavcima jer oni pokazuju kakav je posao koji nude i koje su razvojne mogućnosti. Kao presudni faktor za uspjeh mladih navela je prilagodljivost i odgovornost prema poslu.

Činjenica je da Hrvatska ima više od 70 posto učenika u strukovnom obrazovanju, što je više u odnosu na ostale jer je u drugim europskim zemljama ta brojka ispod 50 posto. Ipak, izazovi i dalje postoje. Ivana Pilko Čunčić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, kaže kako i dalje većina učenika pretendira na četverogodišnje programe koji vode prema visokom obrazovanju, a manje prema tržištu rada. “Želimo to promijeniti. Želimo da ljudi imaju percepciju trogodišnjeg obrazovanja kao poželjnog”,rekla je te naglasila kako je otprije nekoliko godina broj onih koji biraju trogodišnje školovanje porastao za 15 posto, a to je, kako je rekla, dobar i poželjan trend.

“Poslodavci tu imaju važnu ulogu jer oni učenicima kreiraju sliku budućnosti i što mogu očekivati od tih zanimanja”, rekla je Pilko Čunčić te dodala kako postoje mnogi natječaji na koje se škole mogu prijaviti, a istaknula je i projekt profesionalnog usmjeravanja koji kreće s učenicima već od petog razreda osnovne škole.

Cjeloživotno učenje

Kada je u pitanju reforma strukovnog obrazovanja, kaže kako je vrlo optimistična te se nada da će pridonijeti tome da učenici dolaze spremni na tržište rada.

“Trudit ćemo se da se što brže mijenjamo, a tu je velika uloga poslodavaca jer oni trebaju reći što im je potrebno, koje kompetencije i vještine učenici trebaju imati. Bitno je da smo osvijestili činjenicu da obrazovanje treba stalno biti u promjeni i da reagiramo kada je promjena potrebna.” Ne smijemo zaboraviti ni na cjeloživotno učenje jer, kako je rekla, “obrazovanje ne staje završetkom srednje škole, moramo cijeli život raditi na sebi.”

Da moramo konstantno raditi i učiti, na to nas je podsjetila i tehnološka revolucija koja je počela pojavom umjetne inteligencije. O tome što se s AI-jem mijenja, govorio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković koji kaže kako je Hrvatska najbrže rastuća ekonomija u odnosu na druge europske zemlje, a gospodarski rast trenutačno joj je dva puta brži.

No, bez investicija teško je biti konkurentan u današnjem svijetu. Balković je naglasio kako moramo jačati pristup kapitalu za rast, mobilizirati talente za skaliranje i internacionalizaciju, razvijati ekosustav i regulativu, povećati udio high-tech izvoza, inovacija i osigurati ulaz u globalne lance vrijednosti.

“Perspektive i predikcije su nam dobre, po očekivanjima naš gospodarski rast će biti brži od ostalih članica EU-a”, rekao je Balković pa dodao da se tehnološko okruženje mijenja i da živimo u dvostrukoj revoluciji – informacijske tehnologije i bio-tehnologije. Na digitalizaciju i tehnologiju morat će se stoga prilagoditi svi koji ćele biti konkurenti. Kako to pak utječe na budućnost pojedinih zanimanja i kakvi budući zaposlenici moraju biti, kratko je pojasnio Viktor Lučić iz Končara.

“Za početak, da bi neka kompanija bila poželjna, mora pokazati rezultate. Mora se vidjeti što je atraktivno u poslu kojim bi se danas-sutra zaposlenici mogli baviti ako se pridruže tom poslodavcu. Kada je riječ o kompetencijama, najvažnije osobine potencijalnog zaposlenika su znatiželja, fleksibilnost, želja da nauči, izađe iz obrazaca i otvori prostor koji nije poznavao jer još nismo svjesni koliko će se stvari promijeniti AI revolucijom.”

Najavljena ulaganja

Činjenica je da se mijenjaju već sada, no ova današnja generacija učenika praktički s umjetnom inteligencijom odrasta pa će s njom lakše i koegzistirati. Vidjeli smo to na samom događaju WorldSkills Croatia na kojemu je više od 350 učenika iz 29 strukovnih škola pokazalo vještine u 44 discipline.

Discipline od kuharstva i graditeljstva do robotike i IT-a pratilo je, tijekom tri dana, gotovo deset tisuća posjetitelja, a na sve nije imuno ni Ministarstvo obrazovanja jer je najavilo nova ulaganja u opremljenost škola i bolju povezanost strukovnog obrazovanja s tržištem rada.

Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić izložila je planove za buduća ulaganja, istaknuvši kako sustav prolazi kroz “korjenite promjene”, među kojima je i uvođenje modularne nastave. Govoreći o financiranju, izdvojila je javni poziv “Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje novih kurikula”, vrijedan 1,5 milijuna eura i otvoren do 30. rujna. Novac iz Europskog socijalnog fonda školama bi trebao omogućiti nabavu opreme, razvoj nastavnika i kvalitetniju provedbu novih programa.

Za koju godinu vidjet će se stvarni rezultati reforme i modularne nastave, a iz nje bi trebali sretniji i zadovoljniji izaći i učenici i poslodavci.