Katastrofe koje izazivaju klizišta, čemu smo bili svjedoci prošlog tjedna u Hrvatskoj Kostajnici, relativno su učestale te zbog toga razvijene zemlje Europe imaju mapirana klizišta, a temeljem čega se onda donose urbanistički planovi i izdaju građevinske dozvole.

U Hrvatskoj katastar klizišta ima samo Zagreb. Kako je pojasnio geolog Goran Mazija za agenciju Hinu, zagrebački katastar klizišta zapravo je dio Geotehničkog katastra Zagreba koji je središnja baza podataka vezanih uz tlo i njegove karakteristike. U njemu je do sada ukupno registrirano i u bazama podataka opisano 1278 pojava nestabilnosti i klizanja tla na području Zagreba.  "Ova brojka sustavno se popunjava na temelju istraživanja, dojava građana i nadležnih inspekcijskih službi.

Posljednjih desetljeća u podsljemenskoj urbaniziranoj zoni bilježi se povećan broj događaja destabilizacije terena, u prvom redu potresa i klizišta, posljedica kojih su štete kako za Grad Zagreb tako i za građane. Destabilizacije terena primarno su uzrokovane lokalnim geotehničkim karakteristikama područja i ljudskim faktorom, a ne smiju se zanemariti niti sve češći nepovoljni hidrološki uvjeti. Upravo takvi nepovoljni uvjeti obilježili su 2013. i 2014., no i 2018., što je u konačnici rezultiralo registriranjem velikog broja što aktiviranih, što reaktiviranih klizišta, kaže Mazija.

Dodaje da je u 20 godina Zagreb sanirao stotinjak klizišta i drugih nestabilnosti tla. Prema službenim podacima klizišta i odroni uzrokovali su tijekom 2014. u Hrvatskoj 174,5 milijuna štete ili ukupno 3,8 posto ukupno prijavljene štete u Hrvatskoj. Sva su se dogodila u sjevernom dijelu Hrvatske. U nacionalnim izvješćima o štetama za 2013., 2015. i 2016. klizišta i odroni se ne spominju. Geolozi procjenjuju da u slučaju Hrvatske Kostajnice očigledni znakovi klizanja nisu bili prepoznati. Konkretni uzročnik ovog klizišta je bilo naglo topljenje snijega i intenzivne oborine koje uzrokuju bujičnu eroziju tla i stijene.