Tvrtka M.G. Solutions iz Umaga lansirala je WorldWineryMap.com, do sada najopsežniju digitalnu arhivu svjetskog vinogradarstva. Na jednoj interaktivnoj karti precizno je ucrtano više od 4,3 milijuna vinograda i više od 100 tisuća vinarija u 90 zemalja svijeta, uključujući i više od 53 tisuća hrvatskih vinograda.

Za svaki vinograd na karti prikazana je nadmorska visina, nagib, tlo i klima, a vinske regije i područja ucrtani su po službenim granicama, od Burgundije i Nape do Istre. Inovativnost World Winery Mapa na globalnoj razini potvrđuje i ogroman interes stranih medija.

Četiri milijuna poslovnih poligona

O projektu su objavljeni tekstovi u više od 25 zemalja, od SAD-a, Italije i Španjolske, pa sve do Brazila, Južnoafričke Republike, Indije i Novog Zelanda.

“Za svaku parcelu izvukli smo točne koordinate i izračunali nadmorsku visinu, nagib i ekspoziciju s pomoću satelitskog modela terena Copernicus GLO-30, a zatim smo na to dodali klimatske podatke. Za veće parcele mjerimo do 16 kontrolnih točaka, zato se visina prikazuje kao precizan raspon, a ne kao jedan broj. Gdje je bilo podataka, izračunali smo i sunčevo zračenje, oborine, vjetar, tip tla i geologiju. Ukupno je trebalo obraditi više od četiri milijuna prostornih poligona. Svi ti podaci iznimno su važni jer danas matematički dokazuju kako klimatske promjene nepovratno mijenjaju vinsku kartu svijeta. Oni nam otkrivaju pravu istinu o svakom vinogradu, ali i pomažu predvidjeti budućnost”, ističe Matija Gavrilović, osnivač platforme.

Gavrilović je stručnjak za marketing, PR i poslovno savjetovanje, s gotovo dvadeset godina iskustva u prodaji i marketingu.

Na karti je trenutačno 98.719 granica, od velikih regija do pojedinog imenovanog položaja. Od toga je 2815 vinskih regija, podregija i apelacija, a 95.904 su imenovani vinogradarski položaji. Granice vinskih regija u svijetu preuzete su iz zakona i državnih servisa, a za Hrvatsku iz Pravilnika o vinogradarstvu (NN 81/2022).

U Hrvatskoj su ucrtane četiri regije, dvanaest podregija i 72 vinogorja, a na karti je i 680 hrvatskih vinarija. Integrirani sustav geolokacije omogućuje korisnicima da u trenu pronađu obližnje vinarije i dobiju upute za dolazak do imanja, bez obzira na to gdje se u svijetu nalaze.

Ovako nešto svakako je zanimljivo uzmemo li u obzir padajuću hrvatsku proizvodnju vina. Domaća proizvodnja u 2025. iznosila je 699 tisuća hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina. Bio je to rast od 15,9 posto u odnosu na klimatski katastrofalnu 2024., kada je proizvodnja pala ispod 50 milijuna litara, na najmanju razinu u hrvatskoj povijesti.

Kupujete online?

Dosta vam je upisivanja broja kartice? Stiže jednostavniji način plaćanja

promo

Koliko vrijedi dobar internet? Cijena, kvaliteta i ulaganja pod povećalom

Domaće vinarstvo danas prolazi kroz jedno od najizazovnijih razdoblja. Mnogi proizvođači bore se s rastom troškova, padom potrošnje i sve jačom konkurencijom.

Manjak domaće proizvodnje vina supstituira se povećanim uvozom. Hrvatska na manje od spomenutih 70 milijuna litara vlastite proizvodnje uvozi još 30 milijuna, iako ima uvjete za znatno veću proizvodnju. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze imamo 258 sorti, od čega su čak 134 autohtone, a nekada smo ih brojali više od četiri stotine. U intenzivnom uzgoju danas ih imamo dvadesetak.

Polovinu vodećih sorti u Hrvatskoj čine tri najvažnije, to su plavac mali, graševina i malvazija istarska, a samo graševina čini oko 44 posto ukupnog prometa vina na domaćem tržištu.

Najviše u Istri

Prema podacima iz Vinogradarskog registra, na zadnji je dan 2025. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 16.399 hektara pod vinogradima, a četvrtinu je zauzela graševina s 4212 hektara. Gledano po županijama, najveće površine pod vinogradima nalaze se u Istarskoj županiji gdje se nalazi 2733 hektara, a slijedi je Osječko-baranjska s 2051 hektarom te Dubrovačko-neretvanska s 1711 hektara.

Najveći broj poljoprivrednih gospodarstava koje drže vinograde nalazi se u Krapinsko-zagorskoj županiji, tamo ih je 4130.