Irena Prijović obnaša funkciju izvršnog direktora Udruge članova Nadzornih odbora (generalnog sekretara), a predsjednik je mr. Branko Pavlin koji je bogato nadozorničko iskustvo u posljednje vrijeme zamijenio funkcijom predsjednika Uprave Dnevnika iz Ljubljane koju obnaša. Slovenska Udruga članova NO-a višestruko je zanimljiva.
Upravo se pridružuje lani osnovanoj Europskoj konfederaciji sličnih udruga (European Confederation of Corporate Directors Association). Vodeći je na tom području Institute of Directors iz Velike Britanije koji je ustanovljen 1903. No slovenska Udruga s godišnjicom osnivanja 1997. ipak predstvlja najstariju udrugu u EU. Primjerice, Italija je tek lani osnovala istovjetnu asocijaciju. Tako se po standardu svog djelovanja Slovenija može mjeriti s ostalim članovima te konfederacije, a Europskoj konfederaciji sličnih udruga upravo se pridružila i češka asocijacija.

Što mislite, zašto u Hrvatskoj ne postoji udruženje članova NO-a te hoće li se morati osnovati zbog pregovora s EU?
Prije nekoliko godina bili smo u kontaktu sa Zdravkom Kuzmićem i Esadom Ćolakovićem koji su se zalagali za osnivanje takve udruge. Riječ je o nezavisnoj i neprofitnoj udruzi članova NO-a koja prati na nacionalnoj i međunarodnoj razini teoriju i legislativu te se u praksi bavi istraživanjima. Osnivanje takve institucije nije striktna obveza zemlje koja želi ostati članica EU, ali je i Hrvatskoj potrebna nezavisna institucija koja uz nacionalnu praksu prati direktive Europske komisije na području korporativnog upravljanja.

Koliko je u Sloveniji članova NO-a dosad dobilo licencu i kako to utječe na kvalitetu korporativnog upravljanja?
Najviši standard kvalifikacije na tom področju (Certifikat ZČNS – potvrda o osposobljenosti za funkciju člana NO-a) u Sloveniji ima 164 članova NO-a, a na ispit do kraja ove godine čeka još oko 50 kandidata. Smisao certifikacijskog sistema je viši nivo stručnosti, etičnosti i sveživotne edukacije članova NO-a, a to svakako pozitivno utječe na kvalitetu korporativnog upravljanja i odnose između Uprava, dioničara i članova NO-a.

Je li licenca postala redovni “put” do članstva u NO-ima, koliko traje edukacija, koliko stoji licenca te o kojim vještinama se moraju educirati?
Često se spominje kvalifikacija u kotekstu “licence” iako to u svojoj osnovi nije jer ne predstavlja “dozvolu” za bavljenje funkcijom, nego dokaz stručne kvalifikacije na tom području. Nije obvezna za bavljenje tom funkcijom nego predstavlja važan kriterij kod izbora kandidata za članove NO-a. Za certifikat slovenske Udruge potrebno je položiti ispit po određenom programu koji oblikuje Programski odbor našeg udruženja. Područja su Pravo, Uloga i rad članova NO-a, Kodeksi i preporuke dobre prakse upravljanja, Ekonomika i financijsko poslovanje, Sudjelovanje NO-a i revizora, Uloga NO u poduzećima s financijskim problemima, Etika, Korporacijska kultura, Komuniciranje za članove NO-a i Uloga NO-a kod strateškog planiranja. Edukacija na tim temama traje tri dana i nije obvezna. Obvezan je ispit na kojem se provjerava znanje kandidata i poslije položenog ispita dobiva se potpis našeg Odbora o etičnosti i sveživotnoj edukaciji. To znači da su certificirani članovi NO-a pod prisegom i sankcijama Etičnog kodeksa našeg udruženja i svake dvije godine moraju obnavljati kvalifikaciju, dokazujući da su se i dalje educirali na tim programskim područjima. Certifikat stoji 550 eura i uključuje ne samo postupak ispita nego i besplatnu edukaciju dvaput godišnje.

Tko je najzaslužniji za pokretanje Udruge i kako je reagirala vlada?
Udruga je osnovana 1997. na inicijativu nekoliko ljudi koji su bili svjesni da je to potrebno, i konzalting tvrtke Socius, koja je prepoznala budući razvoj korporativnog upravljanja na tom području. Vlada tada na to nije reagirala, a ni Ministarstvo gospodarstva.

U čemu je razlika u edukaciji i licenciranju vaše Udruge u odnosu na NO-e u koje vlada imenuje svoje predstavnike?
Nakon što je prije dvije godine došlo do promjene vlasti u Sloveniji, znali smo da će doći i do promjena ljudi u NO-ima, a zatim i manadžera u državnim tvrtkama. Zato smo vladi i ministarstvima poslali naše standarde za imenovanje i djelovanje članova NO-a, pa čak i liste certificiranih članova NO-a. Ništa se nije dogodilo. No kad su se u praksi počele događati anomalije i problemi, a znatan utjecaj na izbor novih članova NO-a je bio “politički” kriterij, tada su mediji i stručna javnost u nama prepoznali stručnog sugovornika i izlagatelja standarda dobre prakse za djelovanje članova NO-a. Pritisak je bio očit, a prepoznavanje vlade, da je tu potrebno nešto uraditi, bilo je pozitivno. Tako je vlada odredila da svi članovi NO-a koje ona predlaže moraju na obveznu edukaciju. To se u travnju ove godine počelo i provoditi. Razlika je očita. Vlada za svoje članove NO-a zahtijeva obveznu edukaciju i time dobivaju potvrdu. Naša udruga slijedi viši standard, a to znači provjeravanje znanja ispitom.

Jesu li svi vladini nadzornici prošli edukaciju i dobili potvrde?
Ministarstvo gospodarstva trebalo bi voditi tu evidenciju. To su obavili svi jer su prema vladinoj odluci trebali to učiniti do 30. lipnja 2006. Govorimo o oko 1000 ljudi u Sloveniji, aktualnih vladinih članova N0-a kao i kandidata za tu funkciju, koji su u pola godine prošli tu obveznu edukaciju.

Zašto i dalje promjena vlade utječe na postojeće predstavnike države u NO-ima na način da se imenuju novi članovi?
I dalje je problem veliko državno vlasništvo i dvaju državnih fondova koji su sudjelovali u privatizaciji (Kapitalska družba i Slovenska odškodninska družba). Tako je zbog izravnog vlasništva države, ali i posrednog vlasništva putem fondova najprije došlo do promjene članova NO-a. To je najviše obilježavalo 2005., a onda su nastupile promjene predsjednika Uprava mnogih tvrtki i banaka poput Uprava Merkatora i Petrola. No došli su mlađi kadrovi, a primjer su Žiga Debeljak u Merkatoru i Marko Kryžanovski u Petrolu.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Bi li razvijeni sustav licenciranja mogao dovesti do toga da se u Sloveniji opravda propust nekog ministra koji je kao predsjednik NO-a dao suglasnost za sklapanje poslova Upravi koji se pokažu kao štetni, a onda ga iz njegove stranke brane navodima kako “NO od Uprave dobiva tri kilograma materijala koje nitko ne bi bio u stanju pročitati”?
Za takva opravdanja, kao što su previše materijala ili njihovo nepoznavanje, nema mjesta. Ne mogu jamčiti, ali slovenski političiri ne bi si to smjeli dozvoliti jer su u protivnom izloženi gubitku stručnog i etično-moralnog kredibiliteta. Ako osoba nije dovoljno stručna ili nema vremena za odgovorno bavljenje tom funkcijom, ne bi trebala prihvatiti to mjesto iako joj se nudi. To je stvar osobne etike i integriteta. Članovi NO-a svakako moraju biti stručno osposobljeni za razumijevanje tih materijala. Uprava uvijek može nastupiti masom informacija među kojima se nalaze i nepotrebne, ali je na NO-u da sam postavi pravila. Zbog toga kod nas nema prebacivanja odgovornosti NO-a za svoje propuste u nadzoru na Upravu.

Naknade za rad u NO-ima

Kolika je prosječna godišnja naknada za rad u NO-ima te dobivaju li državni nadzornici naknadu za taj posao (u RH ne dobivaju)?
Prema podacima iz 2004. prosječna primanja članova NO-a u Sloveniji iznosila su 3260 eura bruto, a u javnim dioničakim društvima 9430 eura bruto. Godišnja naknada u 2006. ovisi o veličini tvrtke, internacionalizaciji, financijskoj situaciji i složenosti poslovanja. Kreće se od 6000 do 12.000 eura bruto, a za predsjednika NO-a od 50 do 100 posto više. U tvrtkama s državnim vlasništvom ili većinskim državnim vlasništvom postoji ograničenje vladinom odredbom. U tim tvrtkama svi članovi NO-a, a ne samo državni predstavnici, dobivaju godišnju naknadu za sjednice maksimalno 238 eura bruto, a predsjednik NO-a prima 334 eura bruto. U drugim tvrtkama, iako su u NO-u i državni predstavnici, primanja NO-a potvrđuje skupština dioničara i tog ograničenja nema.