Dugo najavljivani rok završetka najluksuznijeg resorta u Hrvatskoj za početak ovog mjeseca i njegovo otvorenje turistima već za ovogodišnju sezonu, u koji tvrtka Rezidencija Skiper uz kreditnu potporu Hypo Alpe-Adria banke ulaže gotovo milijardu kuna, gradnja kojeg je započela u proljeće 2006. godine, neće biti ispunjen. Tako će ulagači, koji su inače potpisali ugovor o upravljanju cijelim budućim kompleksom na Crvenom vrhu kod Savudrije s poznatim svjetskim hotelskim lancem Kempinski, stjecajem više okolnosti izgubiti jednu turističku sezonu, a završetak radova predviđen je za sredinu rujna ove godine. Do 1. prosinca predviđena je kategorizacija objekta i probni rad i tek potom i službeno otvorenje. “Jedan od razloga odgode je kašnjenje građevinara, glavni izvoditelj je Vegrad d.d. iz Velenja. Između otvorenja pošto-poto u zakazanom roku, a na uštrb kvalitete radova, opredijelili smo se za odgodu, s čime je suglasan i Kempinski. Nakon revizije svih ugovora za izgradnju i opremanje hotela te krajobraznog uređenje utvrđen je novi rok. Odgoda nije poskupila projekt, ali nepovoljan je gubitak prihoda od jedne ljetne sezone”, kazala je za Poslovni dnevnik članica Uprave Rezidencije Skiper Ljubica Marfan.

Cijene i radovi
Kako se ovaj novi kompleks u gradnji naslanja na prije pet godina izgrađeno naselje Alberi u istom vlasništvu, Rezidencija Skiper već je i dosad trpila gubitke, jer se za dvije protekle sezone radovi nisu prekidali, u Alberiju su se gosti odmarali, ali zbog građevinskih radova u susjedstvu uz znatno snižene cijene od uobičajenih i naravno, nižu kvalitetu odmora. Podsjetimo da se novi resort na razini pet zvjezdica na Crvenom vrhu gradi na 45.000 četvornih metara, uz golf-teren na 80 hektara površine. Sadržava de luxe hotel sa 175 soba, 12 junior apartmana sa po 54 četvorna metra, dva prezident apartmana od po 350 četvornih metara, 22 luksuzne vile s bazenima. Tu je wellness na 3000 četvornih metara, kongresni prostori, podzemne garaže, otvoreni i zatvoreni bazeni, sportsko-rekreacijski i kulturno- zabavni objekti, privezište za 40 jahti, uređena kilometarska plaža. Kao središnji objekt za održavanje cjelogodišnje sezone gradi se golferski kompleks sa svim pratećim sadržajima na 80 hektara površine i igralištem sa 18 rupa, koji je zasigurno i dao najveći doprinos kašnjenju. Naime, i tu se odvija već poznati hrvatski scenarij, gradnja prema vladinoj odluci iz 1999. godine 66 golf-terena diljem zemlje, dvadesetak u Istri, bez valjanih propisa koji bi regulirali tu problematiku. Zato ovaj, za repozicioniranje hrvatskog turizma važan program, jedva da se pomaknuo od početka. Za sve to vrijeme Hrvatska nije uspjela donijeti ni zakon o golfu pa se još k tome bez ikakvog praktičnog iskustva luta kao u magli. Isti problemi se stalno opetuju, lokacije, dozvole, vlasnički odnosi, cijene zemljišta, status zemljišta za igralište stalni su kamen spoticanja svakom investitoru domaćem ili stranom koji bi se ohrabrio ući u taj posao. Tako prolazi i Rezidencija Skiper. Kad su 2006. godine krenuli u “golf avanturu” nemalo su bili zatečeni kad im je predočeno da na investiciju izgradnje terena tešku 80 milijuna kuna slijede davanja državi i lokalnoj samoupravi 265 milijuna kuna. Nakon dugih pregovora, čekanja i odugovlačenja, kakav-takav dogovor je postignut, načelnu građevinsku dozvolu dobili su prošlog ljeta i na osnovi nje započeli zemljane radove. Obišla ih je inspekcija, zatvorila gradilište i kaznila primjerno sa 950.000 kuna. Dozvola je ipak stigla i postaje pravomoćna 10. ožujka.

Umreženi tereni
Ova se investicija kako-tako bliži kraju, ako je već neplanirano izgubila predstojeću sezonu, iduću će dočekati u potpunosti spremna. Administrativno-birokratske prepreke vjerojatno su otklonjene, ali ostaje pitanje kada će to Hrvatska imati planirano umrežene terene bez kojih golferi na dolaze na određenu destinaciju. Veliki potrošači žele kružiti kroz više ne previše udaljenih terena. Treba donijeti zakonsku regulativu da se ne rješava sve od slučaja do slučaja kad su investitori već pred vratima.

Za pravo građenja u šumi 1000 kuna godišnje

Dio krivnje za sve ovo u Skiperu vide i u maćehinskom odnosu Grada Umaga, koji je na ovom velikom i skupom projektu htio ugrabiti što veći dio kolača za sebe. No na sličan su način postupile i Hrvatske šume koje su, prema riječima direktorice Marfan, za nekvalitetno šumsko zemljište htjele uprihoditi dvadesetak milijuna kuna. Problem je riješen tako da je na inicijativu Rezidencije Skiper mijenjana Uredba o korištenju šumskog zemljišta za gradnju golfa. Sada se za pravo građenja naplaćuje simboličnih 1000 kuna po hektaru godišnje, ali ako je u pitanju kupnja zemljišta, plaćaju se tržišne cijene. Investitor Skiper ima na tom prostoru 20 hektara zemljišta, a za ostalih 60 čeka skoro rješenje Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.