Preuzimanje DOK-ING-a od giganta njemačke vojne industrije Rheinmetalla među gospodarskim je događajima godine u nas. Jedna od naših najinovativnijih tvrtki time je dobila priliku da se razvije na način onako kako vjerojatno ne bi bilo moguće prema vlastitom poslovanju. Partnerstvo s tvrtkom koja proizvodi i razvija ključne obrambene sustave i čiji je čelni čovjek Armin Papperger jedna od najcjenjenijih osoba europskoga poslovnog svijeta osobit imidž pridaje i Republici Hrvatskoj.

Donedavni DOK-ING, koji je preimenovan u Rheinmetall Unmanned Vehicles, u to partnerstvo ne ulazi a da nema ništa ponuditi. Naprotiv, donosi velika znanja i iskustva u razvitku besposadnih vozila. Razmijenili smo stoga mnoga pitanja i odgovore s Gordanom Pešićem, izvršnim direktorom Rheinmetall Unmanned Vehicles, nedugo nakon posjeta Armina Pappergera Zagrebu, u kojem je ugovor i finaliziran.

Kako će se Rheinmetall Unmanned Vehicles integrirati u Rheinmetall grupu?

Integracija za nas nije pitanje zamjene jednoga sustava drugim, nego spajanja najboljih karakteristika obje organizacije. Rheinmetall je stekao većinski udio u tvrtki upravo zbog ljudi, znanja, proizvoda i inovacijske kulture koju je DOK-ING gradio više od tri desetljeća. Naš je cilj sačuvati tu agilnost i razvojni način razmišljanja te ga dodatno osnažiti globalnim mogućnostima Rheinmetalla. Ono što je posebno važno jest to da cilj integracije nije premještanje razvoja iz Hrvatske – upravo suprotno. Vizija je da Rheinmetall Unmanned Vehicles u Zagrebu postane globalni centar kompetencija za besposadne kopnene sustave, iz kojeg će se razvijati nova generacija autonomnih platformi i tehnologija za potrebe međunarodnih korisnika te koja će nadopunjavati postojeće tehnologije unutar Rheinmetall Grupe.

Upravo zato istraživanje, razvoj i inženjering ostaju u Hrvatskoj, uz snažno povezivanje s domaćom industrijom, sveučilištima i istraživačkim institucijama. Bit ćemo integrirani u Rheinmetallove globalne razvojne programe, industrijske kapacitete i prodajnu mrežu. To će nam omogućiti da inovacije nastale u Zagrebu brže pretvorimo u proizvode koji se mogu proizvoditi u većim serijama i ponuditi međunarodnim kupcima. Najveća vrijednost ovog partnerstva nije vlasnička struktura. Najveća vrijednost je činjenica da će se tehnologije koje koriste Rheinmetallovi korisnici diljem svijeta razvijati upravo iz Zagreba. Po mom mišljenju, upravo je u tome najveća vrijednost ulaska u Rheinmetall – spoj hrvatske inovativnosti i poduzetničkog duha s globalnom snagom i dosegom Rheinmetalla.

Jesu li aktualni ratovi dobri ili loši za obrambenu industriju?

U Europi trenutačno u politici prevladava prikladan moto: “Budi spreman boriti se kako se ne bi morao boriti.” Aktualni sukobi pokazali su da se karakter ratovanja mijenja brže nego ikada. Besposadni sustavi, autonomija, umjetna inteligencija, digitalno bojište i umreženi senzori više nisu tehnologije budućnosti, nego ključni elementi suvremenih vojnih sposobnosti. Istodobno, ti su sukobi pokazali i u kojoj je mjeri europska obrambena industrija usporila ulaganja u nove tehnologije i proizvodne kapacitete tijekom razdoblja takozvane “mirovne dividende”.

Danas države ne ulažu samo u popunjavanje zaliha nego i u transformaciju svojih oružanih snaga te razvoj sposobnosti koje će ostati relevantne sljedećih 20 ili 30 godina. Upravo zato besposadni sustavi postaju jedno od najvažnijih područja razvoja obrambene industrije. Ne kao zamjena za vojnika, već kao sredstvo za povećanje situacijske svjesnosti, smanjenje izloženosti ljudi riziku i učinkovitije izvršavanje zadaća. Ono čemu danas svjedočimo nije samo promjena sigurnosnog okruženja, svjedočimo najvećoj tehnološkoj transformaciji kopnenog ratovanja u posljednjih nekoliko desetljeća.

Hoćemo li gledati rat dronova, rat robota ili će pješak i dalje odlučivati o ishodu?

Aktualni sukobi pokazali su da besposadni sustavi preuzimaju najrizičnije zadaće – izviđanje, logistiku, inženjerijske operacije pokretljivosti i protupokretljivosti, djelovanje u kontaminiranim okruženjima te potporu borbenim postrojbama. Istodobno, umjetna inteligencija, senzori i digitalni sustavi omogućuju brže donošenje odluka i učinkovitije upravljanje bojištem. Budućnost neće pripasti vojsci koja ima najviše platformi, nego onoj koja ih uspije najdjelotvornije povezati. Integracija ljudi, besposadnih sustava i umjetne inteligencije bit će ključna prednost na bojištu budućnosti.

Sajam računovostva, financija i tehnologija

U Zagreb stiže prvi regionalni sajam računovodstva, financija i tehnologije

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna

Je li postojeći portfelj proizvoda dovoljan za ostvarenje prihoda od 500 milijuna eura?

Rheinmetall Unmanned Vehicles u Hrvatskoj razvija se u centar kompetencija Rheinmetall Grupe za besposadne kopnene sustave. Stoga nije riječ samo o povećanju proizvodnje postojećih proizvoda. Ambicija je puno šira. Nastavit ćemo razvijati vlastite platforme, ali i preuzimati sve veću ulogu u integraciji najnaprednijih tehnologija, od senzora i autonomnih sustava do različitih misijskih modula i drugih sposobnosti. Drugim riječima, želimo graditi kompaniju koja neće biti samo proizvođač vozila, nego integrator složenih besposadnih sustava s visokom dodanom vrijednošću. Upravo se u tome nalazi najveći potencijal za rast. Hrvatsku vidimo kao snažno izvozno središte za ovu vrstu tehnologije. Naš cilj nije izgraditi samo još jednu tvornicu. Naš cilj je iz Hrvatske razvijati tehnologije koje će oblikovati budućnost besposadnih kopnenih sustava na globalnoj razini. Po mom mišljenju, upravo je to najbolji put prema ostvarenju ambicije o prihodu od 500 milijuna eura godišnje.

Postoji li u Hrvatskoj dovoljan broj kadrova za rast na tisuću zaposlenih?

Svjesni smo ograničenja hrvatskog tržišta rada i znamo da će nedostatak kvalificiranih zaposlenika sigurno biti jedan od najvećih izazova, ali rekao bih da smo taj proces već započeli. Rast na tisuću zaposlenika ne događa se preko noći i ne može se riješiti samo zapošljavanjem. Potrebno je paralelno graditi ljude, organizaciju i cijeli ekosustav. Zato smo posljednjih godina značajno produbili suradnju s akademskom zajednicom putem modela koji povezuje industriju, sveučilišta i druge institucije – posebno s Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER) te Sveučilištem obrane i sigurnosti. Naš cilj nije samo zaposliti najbolje studente, već zajedno razvijati znanja, tehnologije i ljude koji će nositi ovu industriju u godinama koje dolaze. Ljude vidimo kao svoju najveću vrijednost. Ako želimo biti globalni centar izvrsnosti za besposadne sustave, moramo izgraditi novu generaciju hrvatskih inženjera, istraživača i razvojnih timova.

Zašto ističete nezadovoljstvo opskrbnim lancima u Hrvatskoj?

Integracija u globalni opskrbni lanac Rheinmetalla predstavlja iznimnu priliku za razvoj domaćih dobavljača i svakako je riječ o prilici koju valja iskoristiti. Hrvatska već ima niz vrlo kvalitetnih tvrtki, no da bi postale dio ovakvog sustava, nije dovoljno imati dobar proizvod. Potrebni su odgovarajući standardi, procesi, kvaliteta, proizvodni kapaciteti i dugoročna pouzdanost isporuke. To su zahtjevi svih velikih obrambenih sustava. Zato mislim da je važno sustavno mapirati cjelokupnu hrvatsku obrambenu i sigurnosnu industrijsku bazu, utvrditi postojeće sposobnosti i kapacitete te ih planski razvijati.

U tome vidim veliku priliku kroz partnerstvo s Rheinmetallom, ali i putem budućih projekata Hrvatske vojske. Ako se hrvatske tvrtke uključe u razvoj i lokalizaciju sposobnosti koje Hrvatska želi razvijati, stvaramo reference, gradimo kompetencije i postupno podižemo tehnološku razinu cijele industrije. Tako se dugoročno gradi konkurentna industrijska baza. Mislim da je Hrvatska napravila važan iskorak kada je sigurnost prepoznala kao jednu od razvojnih vertikala u svojoj Strategiji pametne specijalizacije, među prvim europskim državama koje su to učinile. Takve odluke stvaraju okvir u kojem znanje i razvoj mogu prerasti u konkretne proizvode.

KOMODO je upravo jedan od proizvoda koji je proizašao iz strategije pametne specijalizacije i dobar je primjer kako ciljano ulaganje u domaće znanje, istraživanje i industriju može rezultirati sustavom koji je danas konkurentan na globalnom tržištu. Upravo u tome leži najveća vrijednost članstva u Rheinmetall Grupi. Nije riječ samo o ulaganju u jednu tvrtku, već o širenju hrvatske industrijske baze i uključivanju većeg broja domaćih tvrtki u nacionalne, europske i globalne programe. Hrvatska prvi put u svojoj povijesti ima priliku postati mjesto na kojem se obrambeni sustavi ne samo proizvode, nego i razvijaju tehnologije koje će oblikovati budućnost europske obrane.

Što znači potpuna digitalizacija nove tvrtke?

Naša je misija digitalizirati bojišnicu, odnosno proizvode povezati u jedinstveni operativni sustav. Bojište budućnosti bit će sve više umreženo, s velikom količinom podataka koji se prikupljaju, obrađuju i razmjenjuju u stvarnom vremenu. U takvom okruženju besposadni sustavi imat će iznimno važnu ulogu, ali njihova stvarna vrijednost neće biti samo u samoj platformi. Ključ uspjeha bit će u povezanosti sa senzorima, zapovjednim sustavima, drugim vozilima i ukupnom digitalnom arhitekturom bojišnice. Vrijednost budućeg obrambenog sustava neće određivati pojedinačna platforma, već sposobnost povezivanja svih platformi u jedinstvenu digitalnu cjelinu.

Naše veliko iskustvo u razvoju i proizvodnji besposadnih kopnenih sustava nadopunjuje široki Rheinmetallov portfelj senzora, efektora, sustava navođenja i digitalnih rješenja. Njihovim povezivanjem možemo integrirati naše platforme u mnogo širi sustav i prilagoditi ih budućem načinu ratovanja. Kada je riječ o samoj tvrtki, već smo na visokoj razini digitalizacije i automatizacije razvoja, proizvodnje i tehnologije. Uspostavili smo procese i tehnološku osnovu koja nam omogućuje daljnje širenje. Stoga ne govorimo o konvencionalnim ulaganjima, već o ciljanim ulaganjima u povećanje kapaciteta, dodatnu opremu, digitalizaciju procesa i ljude, u skladu s rastućom potražnjom i opsegom budućih programa.

S kojim znanstvenim institucijama surađujete?

Razvoj naprednih obrambenih tehnologija danas je nezamisliv bez snažne povezanosti industrije i znanstvene zajednice. Upravo zato sustavno gradimo partnerstva s vodećim hrvatskim znanstvenim i obrazovnim institucijama. DOK-ING je za takav pristup prošle godine primio prvi Akademski Oscar Sveučilišta u Zagrebu za izniman doprinos suradnji gospodarstva i akademske zajednice te razvoju inovacija. Danas imamo dugogodišnju suradnju s Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER). Nedavno smo tu suradnju i formalizirali, a pridružio nam se i Ericsson Nikola Tesla.

S obzirom na to da otprije imamo Sporazum o suradnji s MORH-om, time smo u praksi uspostavili jedan od prvih formalnih primjera triple helix modela u Hrvatskoj, koji povezuje krajnje korisnike, industriju, akademsku zajednicu i razvoj novih tehnologija u području robotike, umjetne inteligencije, autonomnih sustava i naprednih digitalnih tehnologija. Rheinmetall Unmanned Vehicles predvodnik je ove inicijative. Osim toga, posebno nam je važna suradnja sa Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, jer želimo sudjelovati ne samo u znanstvenim istraživanjima nego i u nastavi iz područja besposadnih sustava. Vjerujemo da Hrvatska mora stvoriti novu generaciju stručnjaka koji neće znati samo upravljati besposadnim sustavima, nego ih i projektirati, razvijati, integrirati i koristiti u suvremenim vojnim operacijama.

Naš cilj nije samo razvijati proizvode, nego razvijati cijelu industriju besposadnih sustava. Hrvatska danas ima priliku obrazovati generaciju stručnjaka za zanimanja koja praktički nisu postojala prije deset godina. To je ulaganje koje će trajati desetljećima. Želimo izgraditi hrvatski ekosustav znanja u području besposadnih sustava, u kojem će industrija, znanost i država zajednički razvijati tehnologije, obrazovati stručnjake i stvarati sposobnosti konkurentne na europskoj i globalnoj razini. Upravo takav model može dugoročno pozicionirati Hrvatsku kao jedan od europskih centara izvrsnosti za besposadne kopnene sustave.

Planira li Rheinmetall nove akvizicije u Hrvatskoj?

Rheinmetall je jasno poručio da Hrvatsku ne promatra samo kroz jednu tvrtku. Pružio je ruku za širu industrijsku suradnju koja uključuje domaće dobavljače, istraživačke institucije, akademsku zajednicu i brodogradnju. Naš fokus je na integraciji Rheinmetall Unmanned Vehiclesa, povećanju proizvodnih i razvojnih kapaciteta te prepoznavanju područja u kojima Hrvatska može biti konkurentna unutar naše grupe. Ono što mogu reći jest da se Rheinmetallov poslovni model temelji na lokalizaciji razvoja i proizvodnje. Takav model uspješno funkcionira u nekoliko europskih zemalja. Ne vidim razlog zašto Hrvatska ne bi mogla postati jedan od najboljih primjera takvog pristupa.

Što Rheinmetall planira u Rijeci?

Iz perspektive naše zagrebačke tvrtke, Rijeka svakako ima važne preduvjete za daljnji razvoj – snažnu tehničku tradiciju, kvalitetno sveučilište, bogato pomorsko znanje i stručnjake koji mogu imati značajnu ulogu u razvoju tehnologija budućnosti. Za nas su posebno zanimljive mogućnosti koje nastaju na sjecištu naših kompetencija u području besposadnih kopnenih sustava i sposobnosti koje Rheinmetall Grupa već posjeduje u području pomorskih besposadnih sustava. Rheinmetall Naval Systems već razvija autonomne pomorske sustave i rješenja za umreženo djelovanje različitih platformi, a takvo povezivanje kopnenih i pomorskih tehnologija može biti snažan multiplikator sposobnosti u razvoju nove generacije besposadnih sustava.

Postoje li mogućnosti suradnje s hrvatskim proizvođačima oružja, kaciga i oklopnih vozila?

Apsolutno. Hrvatska je dokazala da posjeduje kompetencije u nizu specijalističkih područja obrambene industrije. Međutim, cilj nije samo okupiti kvalitetne hrvatske tvrtke, nego ih povezati u konkurentne vrijednosne i opskrbne lance koji mogu odgovoriti na zahtjeve velikih međunarodnih programa. Vjerujem da kao tvrtka već imamo izvrsne rezultate u suradnji s etabliranim hrvatskim tvrtkama kao i sa startup zajednicom, kroz zajednički razvoj novih tehnologija i daljnje unaprjeđenje naših proizvoda. Upravo je takav model suradnje jedan od razloga zbog kojih smo uspjeli razviti konkurentna rješenja za globalno tržište. Osvrnuo bih se na Rheinmetall Industry Day Croatia.

Kako što sam tada naglasio, cilj tog događaja bio je okupiti hrvatsku industrijsku, akademsku i tehnološku bazu te identificirati područja u kojima postoji potencijal za dugoročnu suradnju i uključivanje u Rheinmetallove globalne programe. Time se ne jačaju samo kapaciteti jedne tvrtke, nego se proširuje nacionalni industrijski ekosustav koji može podržati potrebe hrvatske obrane i biti konkurentan u europskim programima. Siguran sam da je ovo tek početak dugoročnog procesa koji otvara priliku hrvatskoj obrambenoj industriji da se snažnije uključi u nacionalne, europske i globalne programe. Ne želimo da hrvatske tvrtke budu podizvođači za jednu narudžbu. Želimo da postanu dugoročni partneri u europskim obrambenim programima.

Nastavlja li se suradnja koju je DOK-ING uspostavio s Orqom?

Da, suradnja se nastavlja i riječ je o konkretnom razvojnom projektu. Projekt se provodi uz potporu Integriranog teritorijalnog programa Republike Hrvatske kroz instrumente Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Cilj projekta je razvoj Manned-Unmanned Teaming (MUM-T) sposobnosti kroz integraciju Rheinmetall Unmanned Vehicles besposadnih kopnenih sustava i Orqinih besposadnih zračnih sustava u jedinstvenu operativnu cjelinu. Fokus je na razvoju tehnologija koje omogućuju učinkovitiju suradnju zračnih i kopnenih platformi te stvaranju novih operativnih sposobnosti za složene misije. Takav oblik suradnje između hrvatskih tehnoloških tvrtki najbolji je primjer kako se kroz zajednički razvoj mogu stvoriti nove sposobnosti koje imaju potencijal biti konkurentne na europskom i globalnom tržištu.

Hoćete li u Zagrebu pokrenuti vlastitu proizvodnju dronova?

Rheinmetall već ima različite lokacije u Njemačkoj i Italiji za proizvodnju besposadnih zračnih sustava. Ne mogu komentirati strateška razmatranja Grupe u vezi s eventualnim novim lokacijama za tu namjenu. Što se tiče Rheinmetall Unmanned Vehiclesa, naša će temeljna kompetencija i dalje ostati besposadna kopnena vozila. Međutim, već radimo na nekoliko razvojnih projekata koji povezuju besposadne zračne i kopnene sustave u jedinstvenu operativnu cjelinu. Jedan od primjera je suradnja s Orqom na razvoju sposobnosti Manned-Unmanned Teaming (MUM-T), odnosno interoperabilnosti besposadnih zračnih i kopnenih platformi.

Drugi primjer je međunarodni projekt CBRN SaaS, koji se provodi u okviru PESCO-a i Europske obrambene agencije (EDA). U sklopu tog projekta razvija se sustav koji objedinjuje besposadne zračne i kopnene platforme opremljene različitim senzorima kako bi se u stvarnom vremenu stvorila jedinstvena operativna CBRN slika za vojne i civilne korisnike. Upravo u tome vidimo svoju budućnost – ne u razvoju pojedinačnih platformi, nego u njihovoj integraciji u jedinstvene sustave koji korisniku pružaju znatno veću operativnu vrijednost.